Brendovi

Država više brine o duvanskim kompanijama nego o zdravlju stanovništva

Brendovi

Duvanska industrija ima ogromne resurse i koristi ih da laže one koji imaju uticaja na donošenje odluka o visini fiskalnih opterećenja, po tome se stanje u Srbiji ne razlikuje od onoga što se dešava u drugim zemljama – izjavio je Marjan Ivanuša iz Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji

 

On je na nedavnom predstavljanju obimne studije Instituta ekonomskih nauka posvećene unapređenju oporezivanja duvanskih proizvoda u Srbiji, rekao da će SZO učiniti sve na suzbijanju pušenja zbog prevelikog rizika koje ono nosi, ali da je za to potrebna znatno šira koalicija ekonomskih, naučnih i zdravstvenih instituta, kliničara, civilnog društva, političara i medija.

Direktor Instituta ekonomskih nauka Jovan Zubović, ukazao je na teškoće sa kojima su se suočili istraživači, jer je predugo „putovao“ svaki podatak koji su zatražili od Ministarstva finansija, o broju izdatih akciznih markica, na primer. Istakao je i da Uprava za duvan sebe više tretira kao predstavnika duvanske industrije nego državni organ koji treba da kontroliše tržište tih proizvoda.

Zabluda je da akcize plaća duvanska industrija, plaćaju je potrošači kada kupe proizvod a kompanije samo unapred „kreditiraju“ prihod u budžet uzimanjem akciznih markica. Ali, taj mehanizam one koriste ne samo za upravljanje potrošnjom, već kada u nekom mesecu kupe manje markica nego obično, što se odmah reflektuje na državnu kasu, one šalju signal da im određena mera nije po volji i suprotno, kada vlast donese odluku koja im odgovara, već sledećeg meseca uzeće možda i više markica nego što im je potrebno – objasnio je Zubović.

Prema rezultatima istraživanja, Srbija je jedna od zemalja sa najvećim brojem pušača u Evropi jer 29,2 odsto ljudi zapali bar jednu cigaretu dnevno, dok je prosek u EU 18,4 odsto. Istovremeno, prosečna cena od 2,05 evra po paklici dvostruko je niža nego u EU, gde iznosi 4,8 evra.

To prati i spori rast akciza koje opterećuju kutiju sa oko 1,25 evra (u EU je minimum 2,8) a strukturi cene učestvuje sa 61 procentom (minimum u EU je 70 odsto). Pri tom, cene cigareta rastu dva puta brže od akciza i taj teret pada na potrošače dok proizvođači zarađuju sve više, navodi se istraživanju. Inače, budžet godišnje samo od akciza i poreza preko duvanske industrije ubere blizu milijardu evra.

Prema rečima Marka Vladisavljevića iz istraživačkog tima, realne cene cigareta su od od 2006. do 2017. porasle 2,3 puta a broj pušača smanjen je sa oko 50 na 34 odsto i to najviše u domaćinstvima sa niskim prihodima gde je palo i učešće duvana u troškovima iako su ukupno, u domaćinstvima sa srednjim i višim prihoda, porasli.

Duvanska industrija tvrdi da će rast cena zbog povećanja akciza da smanji prihod u budžet, ali istraživanje je pokazalo druge rezultate. Ukoliko bi se povećala cena za 10 odsto, potrošnja cigareta bila bi smanjena za 6,6 procenta ali bi prihod u budžet bio značajno uvećan, za 14 procenata. Međutim, ako bi cena cigareta porasla za 40 odsto, prihod bi bio veći za 3,9 odsto ali bi potrošnja bila značajno smanjena, čak za 26,4 procenta, što bi trebalo da bude cilj – rekao je Vladisavljević.

Podaci do kojih je došla ta grupa istraživača, rekao je Marko Đukić, ukazuju da je potrebna promena fiskalne politike.

Trenutni pristup vodi računa o poreskim prihodima a ne o tome da se isti efekti mogu postići na različitim nivoima potrošnje pri čemu bi trebalo uključiti i uštede u troškovima zdravstva. Neophodno bi bilo da se metod veoma usporenog povećanja akciza zameni kao i da se uspostavi koordinacija između ministarstava zdravlja i finansija, Uprave za duvan, Carine i MUP-a, kao i da se izgradi regionalna saradnja – rekao je Đukić.

U narednoj godini istraživanje će ući u drugu fazu koja predviđa da se u većoj meri obuhvati crno tržište duvana, ali će detaljnije biti ispitana i statistika potrošnje ostalih proizvoda, od rezanog duvana, nargila, elektronske cigarete i zagrevanog duvana.

Predstavnici Ministarstva finansija i Uprave za duvan, iako pozvani, nisu se pojavili na ovoj prezentaciji.
 

Autor: M. N. Stevanović
Izvor: Danas

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Više u Brendovi

Upoznajte najbezbednije kućice za pse na svetu – Smartsy

Advertiser Serbia18. март 2024.

O ovim kolekcijama sa Pariske Nedelje mode još uvek sanjamo, kod kuće, uz šoljicu kafe

Advertiser Serbia15. март 2024.

Saradnja EBRD i NLB Komercijalne banke: Dodatnih 15 milona evra za kreditiranje malih i srednjih preduzeća u Srbiji

Advertiser Serbia15. март 2024.

Za dve decenije biće iskopane sve rezerve zlata u svetu – Pod zemljom u Srbiji skriveno oko 700 tona

Advertiser Serbia14. март 2024.

Najbolje od oba sveta: Kombinacija AI tehnologije i korisničkih preferencija za savršeno BOX iskustvo

Advertiser Serbia12. март 2024.

Natali Delić: Primena generativne veštačke inteligencije (AGI) unapređuje poslovanje

Advertiser Serbia11. март 2024.

Samsung Galaxy A55 5G i Galaxy A35 5G: neverovatne inovacije i bezbednost osmišljene za svakoga

Advertiser Serbia11. март 2024.

Francuska planira da zabrani reklame koje promovišu industriju brze mode

Advertiser Serbia11. март 2024.

Proglašeni pobednici 7. Regionalnog app izazova

Advertiser Serbia8. март 2024.

#FlipTheStatusQuo: Kompanija Mars izdvaja 100.000 dolara za rodnu ravnopravnost

Advertiser Serbia8. март 2024.

Pepco je žena – Međunarodni dan žena iz ugla popularnog lanca

Advertiser Serbia7. март 2024.

Završna reč i zatvaranje KBF 2024

Advertiser Serbia7. март 2024.

Mladi pozivaju donosioce odluka i biznis zajednicu da ih saslušaju i uključe u proces donošenja odluka koja ih se tiču

Advertiser Serbia6. март 2024.

Humanitarnom ski trkom NLB Komercijalne banke i A1 Srbija obezbeđena donacija udruženju „Anđeli severa“

Advertiser Serbia5. март 2024.

Spremni za Dan žena? Beograd kao treći grad u Glovo mreži po pitanju romantike

Advertiser Serbia5. март 2024.