Budućnost novinarstva, AI i probijanje komunikacijskog koda mladih u fokusu treće SoMo Borac konferencije: „Mediji moraju da ukinu uredničku aristokratiju“

ZAGREB – Veštačka inteligencija i uspeh na društvenim mrežama bili su u fokusu treće SoMo Borac powered by Aleph konferencije na kojoj su nastupila čak 22 predavača iz međunarodnih kompanija, agencija i medija

 

Kako probiti komunikacijski kod mladih? Leži li budućnost društvenih mreža u stvaranju pozitivnog okruženja? I može li se spasiti novinarstvo u doba AI-a? Ovo su samo neka od pitanja o kojima se raspravljalo na konferenciji 13. izdanja SoMo Borca powered by Aleph, najvažnijeg događaja godine za sve koji dolaze iz sveta digitala.

Više od 700 ljudi okupilo se u Mozaik centru kako bi slušalo o budućnosti medijskog i digitalnog sveta od vodećih domaćih i međunarodnih stručnjaka iz industrije. Treću celodnevnu SoMo Borac konferenciju otvorili su Ružica Vrdoljak Ličina, izvršna direktorica nagrade SoMo Borac, i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI). Okupljenima su se na početku obratili i Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica hrvatske podružnice Httpool by Aleph i Maja Blumenšajn, direktorica odeljenja novih medija Nove TV i predsednica HUDI-ja.

Usledila su tri bloka predavanja s čak 22 predavača, među kojima se posebno izdvojila Lena K. Samuelsson, bivša glavna urednica i CEO švedskog Aftonbladeta, najvećeg digitalnog medija u nordijskim zemljama. U svom je predavanju navela kako se novinarstvo nalazi na prekretnici, jer je u ovom trenutku broj AI pretplata premašio broj pretplatnika novina u SAD-u. Kako je objasnila, najveći izazov je privući pažnju mladih koji su postali “news outsidersi” – konzumiraju sadržaj, ali ne putem medija.

“Mediji moraju da prestanu da rade online verzije novina i da počnu da razmišljaju kako priču ispričati na inovativan način koji će biti blizak publici. Prvi korak prema tome je ukidanje ‘uredničke aristokratije’ – sadržaj ne sme biti odluka nekolicine ljudi u staklenoj kancelariji, već rezultat zajedničkog rada različitih odeljenja koji zajedno otkrivaju šta publika zaista želi”, istakla je Samuelsson.

O probijanju komunikacijskog koda mladih pričali su i Ivan Lovreček i Bruno Mustić, producenti mega uspešne hrvatske serije SRAM (CGM Films). Oni su u svom predavanju otkrili kako dopreti do mlađe publike koja živi na društvenim mrežama i brzo prepoznaje neautentičnost. Kako su naveli, iza uspeha serije SRAM stoje: istraživanje publike, prilagođavanje scenarija govoru i jeziku mladih, kasting, muzika i društvene mreže. Rezultati govore sami za sebe – u godinu dana su od nikakve prisutnosti došli do više od 200 miliona pregleda na svim društvenim platformama, s time da su doprineli i do publike iz SAD-a, Zapadne Evrope, a u Brazilu su čak bili i trendingu na Twitteru. Uspeh na društvenim mrežama bila je tema i kod Pave Eleza, jednog od najpoznatijih kreatora digitalnog sadržaja na našim prostorima. On je u svom izlaganju iznio pet odluka koje su njemu napravile razliku u profesionalnom životu i dovele ga do kreatora s kojim brendovi žele sarađivati, iako se u svom radu ne prilagođava diktatima algoritma TikToka i Instagrama.

Novi pogled na društvene medije ponudio je Eoin Carrigan, Lead Industry Manager u Pinterestu. Kako je naveo u svom predavanju, Pinterest oblikuje novi način pretraživanja koji se sve više zasniva na vizuelnom inputu i generativnoj veštačkoj inteligenciji, omogućavajući korisnicima da pronađu ono što žele i pre nego što znaju kako to opisati.

“Vizuelno pretraživanje postaje most između slike, ideje i kupovine, stvarajući iskustvo otkrivanja umesto pukog pretraživanja rečima”, kazao je Carrigan te dodao da je ujedno ključna snaga Pinteresta u održavanju pozitivnog i zdravog okruženja gde korisnici dolaze po inspiraciju, a ne doomscrollanje.

Svoja viđenja uspeha na tržištu ponudili su i govornici iz Fonoe i Parre. Antonio Krističević, rukovodilac inženjeringa u kompaniji Fonoa, platformi za automatizaciju poreza koju koriste kompanije kao što su Uber, Bolt i Booking, u svom je predavanju istakao važnost promene kulture, a ne samo alata, prilikom uvođenja veštačke inteligencije. Kako je objasnio, oni u Fonoi su na vlastitom primeru uvideli da uspešna AI integracija zahteva izgradnju poverenja i spremnost na eksperimentisanje, posebno u industrijama koje su tradicionalno oprezne poput poreske.

Ivan Roje, CEO startupa Parra, platforme koja omogućava izdavanje i slanje računa u skladu s novim zakonskim obavezama Fiskalizacije 2.0., objasnio je kako se istaći na tržištu koje odjednom procveta i privuče puno igrača. Naime, od početka iduće godine više od 170.000 kompanija u Hrvatskoj mora da digitalizuje proces izdavanja računa, što je promena koja je podstakla brojne firme da razviju rešenje upravo za taj problem. Roje je istakao kako su u Parri tome pristupili drugačije od konkurencije – umesto zarade oni su odlučili da razviju platformu koja će maksimalno olakšati taj proces prilagođavanja hrvatskim kompanijama.

Sve novosti pratite na SoMo Borac newsletteru te na SoMo Borac Facebooku, Instagramu i LinkedInu.