Krajem marta, kada je Ecommerce Europe objavio svoj prvi izveštaj o uticaju epidemije korona virusa na e-trgovinu, većina zemalja Evropske unije proživljavala je svoje najstrože mere suspenzije
Prema novom istraživanju Ecommerce Europe objavljenom 14. maja, izgleda da evropske privrede polako pokušavaju da izađu iz krize. 95% ispitanika navodi da su njihove zemlje započele strategiju izlaska, većina zemalja polako ublažava mere zatvaranja i dopušta više fizičkih komercijalnih aktivnosti, s otvaranjem različitih vrsta trgovina. U sledećim sedmicama, iako uglavnom i dalje s ograničenjima i na različit način širom Evrope, otvaraju se restorani i barovi, a profesionalci koji se bave kontaktima ponovno će pokrenuti svoje aktivnosti, a škole će opet dočekati decu.
Uprkos velikoj potražnji za e-trgovinom ovih nekoliko meseci, istraživanje pokazuje nijansiranu sliku uticaja pandemije covid-19 na industriju. Iako su mnogi sektori uopšteno imali povećanu prodaju, takođe postoji značajan segment koji već doživljava / očekuje pad prodaje, a neki sektori čak se suočavaju s potpunim nedostatkom prodaje. Na primer, modna industrija ostvarila je znatan pad prodaje, a potražnja u industriji putovanja i događanja opala je na duže vreme. Dalje, čak i za sektore koji su imali izvanredan nivo potražnje, povećana prodaja dovela je i do većih troškova zbog poremećaja u snabdevanju, potrebe za dodatnim osobljem i povećanim sigurnosnim merama. U odnosu na mart, novo istraživanje pokazuje da se sektor e-trgovine blago oporavio jer manji broj ispitanika sada očekuje smanjenje prodaje (73% na 39%).
Posledica širenja korona virusa u svetu jeste da kompanije imaju poteškoće u svom lancu snabdevanja. U martu je 60% ispitanika prepoznalo problem u lancu snabdevanja, a većina je očekivala da će se to uskoro dogoditi. Podaci iz maja pokazuju da više zemalja sada ima problema s lancima snabdevanja (78%). Iako su u martu kompanije mogle da rade na osnovu rezervi, sada imaju nedostatak određenih proizvoda. Ti nedostaci su uglavnom zbog zatvorene ili ograničene proizvodnje proizvoda, dužeg roka isporuke i nesrazmerne potražnje nekih proizvoda. Širom Evrope pritisak na operatere poštanskih pošiljaka i poštarina smanjio se od marta, jer su počeli prilagođavati svoje poslovanje povećanoj potražnji.
Iako nije bilo lak period za preduzeća, velika većina ispitanika navodi da su ouopšteno zadovoljni (67%) ili imaju neutralan stav (17%) o tome kako je njihova vlada odgovorila na krizu. Kad je reč o merama državne podrške, čini se da je preostalo pitanje da se sredstva podrške, uglavnom u obliku zajma (89%), ali takođe putem subvencija i odlaganja poreza, u praksi teško mogu dobiti za kompanije. Na primer, u Nemačkoj kompanije moraju da dokažu svoju kreditnu sposobnost za dobijanje zajmova, što može biti teško jer u takvim krizama preduzeća (a posebno mala i srednja) bankama ne mogu da pokažu vrednosne papire. Slično tome, u Češkoj i Austriji kompanije takođe imaju problema s dobijanjem kredita ili primanjem sredstava.
Razmena informacija i koordinacija među zemljama i dalje su presudni u ovim vremenima, jer potpuno različiti pristupi mogu imati negativan uticaj na prekograničnu prodaju. Ecommerce Europe nada se da će ti uvidi biti koristan izvor informacija za donosioce odluka iz EU-a i nacionalnih zemalja da usvoje pristup za oporavak koji je, u najvećoj mogućoj meri, usklađen. Napredovanje s inicijativama EU-a, kao što su Zeleni ugovor i digitalni program, istovremeno pružajući zainteresovanim stranama dovoljno vremena da pravilno doprinesu kreiranju politika, postaje važan deo oporavka.
Izvor: zimo.hr
Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS