Razgovarali smo sa vodećim ljudima iz agencija za tržišne komunikacije u SEE regionu o tradicionalnim medijima, procesima koji se u njima odvijaju i potrebama za njihovim poboljšanjem. Ovoga puta čast je pripala Predragu Guberiniću, Managing Director UM Beograd, članica AMA Group…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia
Kako vidite stanje u domaćim tradicionalnim medijima? Koje procese prepoznajete u njihovom radu i postojanju? Koje značajne pojave primećujete u medijima bilo da su pozitivne, bilo da su negativne?
– Tradicionalni mediji trenutno posluju, rekao bih, u veoma izazovnom okruženju suočeni s konkurencijom koja prevazilazi granice lokalnog tržišta. Najveći pritisak dolazi od velikog rasta konzumacije i svepristune ponude raznolikog sadržaja koji se plasira kroz digitalne medije.
Čini mi se da ovaj trend nije u potpunosti prepoznat usled fokusiranosti isključivo na lokalno tržište. Kao jedan od mogućih pravaca za izlazak iz ove situacije vidim snažniji fokus na ekskluzivan sadržaj uz njegovo aktivno prenošenje i monetizaciju kroz digitalne kanale komunikacije. Nažalost, imam utisak da samo ograničeni broj medijskih kuća u Srbiji ovakav trend vidi kao prioritet, dok ga drugi ne sagledavaju na pravi način.
Uporedite medijske scene u državama regiona
– Iako sve zemlje u regionu dele slične izazove u pogledu slobode medija, vlasničkih struktura, kvaliteta novinarstva i inflatornih pritisaka, medijska scena svake države oblikovana je specifičnim lokalnim karakteristikama. Faktori koji utiču na nivo cena oglašavanja umnogome zavise od individualne cenovne politike koju određuje svaki medij ponaosob.
Nadalje, politički i ekonomski kontekst snažno utiču na medijski pejsaž, dok razvoj digitalnih tehnologija i promene u načinu konzumacije medija dodatno komplikuju situaciju.
Unapređenje saradnje među medijskim profesionalcima i razmena najboljih praksi mogu da odigraju ključnu ulogu u jačanju medijske nezavisnosti i podizanju kvaliteta medijskog sadržaja u regionu.
Koje su karakteristike ovdašnjeg auditorijuma i da li te karakteristike utiču na kreiranje medijskog sadržaja i u kojoj meri je izražen taj uticaj?
– Prateći globalne trendove, razvoj tehnologije i novih digitalnih medija i formata, domaća populacija sve više konzumira sadržaj putem interneta, a posebno društvenih mreža, influensera, video sadržaja, podkasta i muzičkih striming sadržaja.
Kako bi komunikacija bila što efektnija, odnosno kako bi osvojili pažnju i angažovali potrošače, kompanije i brendovi se prilagođavaju i kreiraju sadržaj koji je upravo prati te promene navika u konzumaciji medija. Komunikacija se plasira na sve relevantne kanale što dovodi do visoke diversifikacije sadržaja i favorizaciju efektnih formata kao što su kratke video forme.
Rasprostranjeno i liberalizovano korišćenje veštačke inteligencije takođe utiče kako na kreiranje sadržaja, tako i na načine na koje se pretražuje internet i traže preporuke.
U okruženju gde je teže poverenje korisnika zadobiti, a lojalnost još teže zadržati, primetno je da imamo sve više sadržaja koji brendovi plasiraju kroz kanale preporuke.
Tako influenseri postaju neizostavni akteri svake brend komunikacije. Istovremeno, tradicionalni pristup, generičke poruke i strogo kontrolisan brend sadržaj, postaju sve manje relevantni i efektni za ciljne populacije.
Ukoliko smatrate da domaćim medijima treba poboljšanje u kojim smerovima bi to poboljšanje išlo?
– Poboljšanja bi, pre svega, trebalo da idu u pravcu unapređenja kvaliteta sadržaja, doslednijeg poštovanja profesionalnih standarda novinarstva sa fokusom na tačnost, objektivnost i nepristrasnost. Takođe, važno je podstaći dalji razvoj digitalnog prisustva, tu pre svega mislim na online prisustvo medija putem veb-sajtova i društvenih mreža, kako bi se diversifikovali kanali komunikacije i izvori prihoda.
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia
Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS