Agencije

MANUELA ŠOLA, Komunikacijski laboratorij: „Vrijeme je da započnemo razgovor o tome kako će izgledati naši poslovi u budućnosti“

U susret GIG konferenciji, koja će biti održana 6. decembra u Zagrebu, razgovarali smo sa Manuelom Šolom, generalnom direktoricom agencije Komunikacijski laboratorij, organizatorom prve hrvatske konferencije o GIG ekonomiji o bitnim aspektima ovog sve prisutnijeg načina privređivanja…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik Advertiser Serbia

 

Draga Manuela, za manje od mesec dana u Zagrebu će biti održana prva konferencija o GIG ekonomiji, čiji je organizator vaša agencija Komunikacijski laboratorij. Za početak, recite nam šta je zapravo GIG ekonomija?

– Pojam gig dolazi iz kreativne, odnosno glazbene industrije, gdje označava gažu. Pojednostavljeno, gig ekonomija označava tržište honorarnih ili povremenih poslova, tj. gaža te obuhvaća sve industrije, ne samo kreativnu. Veliki boom doživjela je tijekom pandemije zbog porasta potražnje na digitalnim platformama, a danas je to tržište stalno u porastu na globalnoj razini.

Možete li da nam kažete koji je osnovni koncept konferencije, ko su govornici, koje su teme koje će oni predstaviti?

– Kroz rad s klijentima iz različitih industrija primijetili smo da se tržište rada naočigled mijenja i da je gig ekonomija sve češći pojam kojeg čujemo, ali o njemu ne znamo baš mnogo. Tko su sve sudionici, kako je njihov rad reguliran, kako se kreću trendovi, što je ključno za funkcioniranje gig ekonomije… Htjeli smo pokrenuti razgovor o tome u domaćem javnom prostoru, ali i u regiji. Ideja je da okupimo sve sudionike ove “nove” ekonomije na pozornici konferencije – od digitalnih platformi, agregatora, gig radnika, predstavnika sindikata, akademske zajednice i javne uprave. Tako će nas, recimo, ekonomistica Vedrana Pribičević uvesti u temu gig ekonomije i njezinih osnova, a Tomasz Milosz, konzultant i poduzetnik iz Poljske ispričat će nam kako sve funkcionira u toj državi, u kojoj već sad jedna petina svih radnika zapravo radi u gig ekonomiji. U Hrvatskoj bi se rad digitalnih platformi od 1.1.2024. trebao nadzirati novim informacijskim sustavom Vlade RH, a pomoćnik ministra rada, Dražen Opalić, reći će nam sve o novitetima. Na dva panela proći ćemo teme zapošljavanja i radničkih prava te trendova koji nas tek čekaju u ovom segmentu poslovanja.

Kome je konferencija zapravo namenjena? Dakle, koga vidite kao ciljnu publiku koja bi trebalo da poseti konferenciju?

– Baš kao i sudionici na pozornici, potencijalna publika svi su oni koji na neki način sudjeluju ili tek žele sudjelovati u gig ekonomiji, kao i oni kojima je ona područje rada i istraživanja. Tu su poslodavci, obrtnici, potencijalni zaposlenici, studenti i profesori, sindikati, predstavnici javne uprave. Ukratko, svi koji žele znati nešto više o promjenama na tržištu rada kojima već svjedočimo i koje će se u narednom periodu samo ubrzati.

Može se reći da je GIG ekonomija prisutna u gotovo svim oblastima privređivanja. Koliko je GIG ekonomija generalno važna za savremeno poslovanje? Koje oblasti privređivanja imaju najveće koristi od GIG ekonomije?

– Gig ekonomija postaje sve važnija za suvremeno poslovanje zbog nekoliko faktora. Danas imamo sve više specijaliziranih platformi preko kojih nuditelji mogu prodavati najrazličitije usluge i proizvode – od umjetničkih djela i smještajnih kapaciteta do ugostiteljskih, transportnih i konzultantskih usluga, što pruža puno prilika za ljude s više vještina. Gig radnici se stoga sve više okreću samozapošljavanju što potiče poduzetnički duh i omogućava im da stvore vlastite karijere.

Gig ekonomija omogućuje brzu i učinkovitu dodjelu poslova i projekata putem platformi, što ubrzava procese i povećava operativnu učinkovitost.

Istovremeno smanjuje troškove poslovanja ukoliko poslodavac primjerice za sezonski posao ili neki kratkoročni projekt angažira radnike preko platforme i time štedi na uredskim i drugim fiksnim troškovima. Pri tom može doslovce birati radnike na drugom kraju svijeta jer je gig ekonomija globalno povezala nuditelje i kupce usluga. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih sve više ljudi odlučuje ostvarivati prihode preko platformi je fleksibilnost u odlučivanju, kada, koliko i gdje će raditi.

U suštini, čitav privredni život se odvija u sadejstvu velikih korporacija, velikih samostalnih preduzeća, preduzetnika, medija i komunikacijskih agencija svih vrsta. Ko među pomenutim igračima ima najveću korist od GIG ekonomije?

– Gig ekonomija uključuje brojne stakeholdere koji od nove tržišne ekonomije mogu ostvariti različite benefite, ovisno o interesima. Radnicima pruža fleksibilnost, samozapošljavanje i pristup globalnom tržištu rada, start-upima i poduzetnicima omogućuje pristup specifičnim vještinama i resursima onda kada su im najpotrebniji, kupci i klijenti dobivaju široki raspon usluga i proizvoda koji im se dostavljaju gdje god je potrebno, digitalne platforme profitiraju od posredovanja i provizija koje zarađuju na transakcijama itd.

Da li ste upoznati sa bilo kakvim istraživanjima i analizama koje prikazuju statističke podatke o fenomenu GIG ekonomija?

– Jesam, takvih istraživanja svakim danom ima sve više, što mislim da je odličan znak. Posebno mi je zanimljivo pratiti hrvatske akademske članke i radove na tu temu, poput onog Luke Buljana iz 2021. ili dr.sc.Ive Bjelinski Radić iz 2022. Ono što je zajedničko većini radova jest da pokazuju kako gig ekonomija s jedne strane može biti sjajan izbor za nekoga tko želi više fleksibilnosti i slobode, dok s druge strane postoji nesigurnost te slaba regulacija radničkih prava. Problemi su to koji nisu novi, postoje i u tradicionalnim kompanijama i zaposlenjima, samo što je u gig ekonomiji specifičan kontekst i način rada.

Kakav je odnos industrije tržišni komunikacija sa GIG ekonomijom, ovde prvenstveno mislimo na advertajzing, PR, event industriju…?

– I tu gig ekonomija ima značajnu ulogu. Marketinške agencije i tvrtke u industriji tržišnih komunikacija sve više angažiraju freelancere preko platformi jer osim što im donose kreativnu raznolikost, mogu ih, ovisno o zahtjevima projekata, angažirati za povremene usluge kao što su dizajn, storytelling, SEO optimizacija, analitika… To istovremeno postavlja izazove u kontroli kvalitete i održavanju kontinuiteta usluge pa kompanije koje angažiraju povremene stručnjake moraju pažljivije upravljati procesima kako bi osigurale dosljednost i održale reputaciju. Isto tako moraju prilagoditi svoje poslovne modele kako bi učinkovito integrirale gig ekonomiju. Tu mislim prvenstveno na usklađivanje s regulativama, upravljanje virtualnim timovima i prilagodbu strategije zapošljavanja.

Nekoliko godina unazad agencije za tržišnu komunikaciju imaju pred sobom veliki izazov da dođu do kvalitetnog kadra. Da li sve veća prisutnost GIG ekonomije otežava agencijama posao u dobijanju kvalitetnog kadra?

– To nije samo izazov u agencijama iz komunikacijske industrije, nego u brojnim drugim industrijama. Ne bih rekla da je „krivac“ za to gig ekonomija, nego općenito promjena mindseta u vezi načina obavljanja posla. Rijetko tko više želi raditi od ponedjeljka do petka, od 9 do 5, zatvoren u uredu. Pandemija nam je pokazala da to ne mora biti tako, a zatim su se počele stvarati nove prilike. Na nama je da se prilagodimo, odnosno da ponudimo dobre uvjete za rad, ali i važnije od toga, uvjete za učenje i rast naših zaposlenika te konstantno ulaganje u njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Istovremeno, gig ekonomija je i velika prednost za poslodavce jer sada više ne biramo zaposlenike u radijusu od oko 30 km, kao dosad, nego praktički iz cijeloga svijeta. Tu je i opcija da surađujemo sa sjajnim talentima na kratkoročnim projektima, čime do maksimuma iskorištavamo potencijal obje strane, jer takva suradnja 5 dana tjedno možda ne bi bila korisna nijednoj strani.

Kako vi vidite budućnost GIG ekonomije? Hoće li ona rasti ili opadati s obzirom na trendove koji vladaju u savremenoj svetskoj privredi? Da li ste vi kao agencija, kao Komunikacijski laboratorij, na neki način učestvovali u GIG ekonomiji i kakva ste iskustva i utiske poneli iz tog učestvovanja?

– Futurolozi s Instituta za istraživanje budućnosti iz Kopenhagena, s kojima često surađujemo na našoj konferenciji Future Tense, uvrstili su gig ekonomiju među jedan od ključnih megatrendova iz domene gospodarstva koji će utjecati na duboke društvene promjene u idućih nekoliko godina.

Vjerujem kako će se gig ekonomija samo razvijati, a nadam se da će ići u smjeru zaštite radnika i stvaranja više prilika na tržištu rada.

U Komunikacijskom laboratoriju zasad smo najviše radili s freelancerima iz domene digitalnog marketinga, odnosno influencerima, kao i s drugim dobavljačima usluga, poput fotografa, dok s platformama, osim kao klijentima, na taj način nismo imali iskustva. Ipak, vjerujemo da je to budućnost rada i da ćemo za nekoliko godina drugačije moći odgovoriti na ovo pitanje.

Uputite poziv potencijalnim posetiocima da prisustvuju GIG konferenciji?

– Pozivam da nam se u Zagrebu 6.12. pridruže svi koji žele znati više o gig ekonomiji i koji vjeruju da se radi o važnoj temi za hrvatsko i regionalno gospodarstvo. Vrijeme je da započnemo razgovor o tome kako će izgledati naši poslovi u budućnosti i što danas možemo napraviti da imamo ravnopravnije tržište rada za sve.

 
Autor: Nenad Danilović
Foto: Mateja Vrčković
Izvor: Advertiser Serbia

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Više u Agencije

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] REPRESENT COMMUNICATIONS: „Vakcinacija protiv prevara“ za Addiko bank

Advertiser Serbia23. мај 2024.

Petra Krulc je nova regionalna direktorica strateškog kreativnog razvoja u Futuri DDB

Advertiser Serbia23. мај 2024.

Represent Communications osvojio prvu nagradu u kategoriji Employer Branding na IAB MIXX Awards

Advertiser Serbia22. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] IMAGO OGILVY: „kompare.hr“

Advertiser Serbia22. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] REPRESENT COMMUNICATIONS: „Kuvar za sva čula“ za Nestle

Advertiser Serbia17. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] OVATION: „Vrh trougao“ za Doritos

Advertiser Serbia16. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] ZOO agencija: „Biraj bez računa“ za MultiPlusCard

Advertiser Serbia15. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] REPRESENT COMMUNICATIONS: „Kadar da prodaš ovaj proizvod?“

Advertiser Serbia14. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] KOMUNIKACIJSKI LABORATORIJ: „HSM Ljetni kamp za nadarenu djecu“

Advertiser Serbia9. мај 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] REPRESENT COMMUNICATIONS SARAJEVO: „Niko gladan. Niko sam“ za Fondaciju Mozaik

Advertiser Serbia8. мај 2024.

Pobednici Young Lions Srbija Teodora Dančević i Lazar Rajković predstavljaće Srbiju na Kanskom festivalu kreativnosti

Advertiser Serbia7. мај 2024.

Sean Poropat, kreativni direktor i suosnivač Studija Sonda, pozvan je u žiri ovogodišnjeg Cannes Lions festivala

Advertiser Serbia3. мај 2024.

Sean Poropat i Ivan Golubić predstavljaju hrvatsku kreativnost u žiriju Cannes Lionsa

Advertiser Serbia3. мај 2024.

MANUELA ŠOLA, Komunikacijski laboratorij: „Cilj nam je stvoriti zajednicu okrenutu prema budućnosti”

Advertiser Serbia29. април 2024.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2023] LEO BURNETT: „NEO23 Travel“ za A1 Srbija

Advertiser Serbia26. април 2024.