[KREATIVCI & KREATIVNOST 2024/25] IZVORKA JURIĆ, Dig studio: „Branding i marketing danas imaju znatno važniju ulogu nego ranije, jer su brendovi vrlo važan kulturni i društveni akter“

Kreativni direktori su heart&soul svih dobro utemeljenih komunikacijskih agencija. Pročitajte šta o kreativnosti misli Izvorka Jurić, Creative and Art Director Dig studio…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia

 

Ocenite i dajte viđenje rada svoje agencije u pogledu kreativnog doprinosa u 2024. godini

– 2024. godina za Dig Studio je bila izuzetno izazovna i uspješna, jer nam je rebrending studija koji smo započeli 2023. te dobar miks našeg inovativnog i racionalnog pristupa dizajnu, donio rezultate u vidu suradnje s novim klijentima i širu prepoznatljivost. Poseban fokus u prošloj godini i dalje ostaje na brendingu i dizajnu ambalaže što smo obilježili mini-retrospektivnom izložbom „Dizajn s polica“ održanoj u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu. Na izložbi smo predstavili neke od najzanimljivijih projekta nastalih u periodu do 2006 – 2024 godine, a tijekom izložbe održali brojne vođene ture na kojima smo posjetitelje uključivali u razgovore o dizajnerskom procesu i dijelili uvid u stvaranje projekta koji komuniciraju s korisnicima na osobnoj razini, a istovremeno ispunjavaju praktične zahtjeve tržišta.

I prošle godine smo primili nekoliko stručnih nagrada i priznanja, predstavljali projekte u prestižnim publikacijama, davali intervjue za međunarodna izdanja, gostovali na podcastima, panelima i konferencijama te sudjelovali kao članovi žirija prestižnih stručnih domaćih i međunarodnih nagrada.

No, za nas je jedan od najuzbudljivijih događaja prošle godine bilo uključivanje Sampé džina na izložbu 2024. Trend Report Dielinea, „The Future Unboxed“, koja je predstavila najnovije industrijske trendove u svijetu, na LUXE PACK konferenciji u Los Angelesu.

Dajte ocenu rezultata rada nacionalne ali i regionalne advertajzing scene u 2024. godini…Izdvojite najbolje nacionalne i regionalne kampanje, uz obrazloženje

– Projekti koji se posebno ističu uključuju dizajn ambalaže maslinovog ulja Istriana (Studio Tumpić/Prenc), koji osim izvrsne ideje i dizajna oduševljava i besprijekornom realizacijom. Također, vrijedno je spomenuti rebranding projekt za Pastor (Superstudio) – kompleksan i detaljno razrađen sustav koji je dosad neprimjetno i monotono područje uspješno učinio zanimljivim, jasnim i lako prepoznatljivim.

Od kampanja bih izdvojila onu koja me osvojila na prvu, iako ne pripadam ciljnoj skupini 🙂 – „Budi hrabar, budi zdrav“ za Ožujsko (BBDO). Posebnu pažnju zaslužuje i kampanja „Priča koja vrijedi svakog slova“ za brend Marodi (Bruketa&Žinić&Grey), koja impresionira ne samo idejom, već i izvanrednim dizajnom i zahtjevnom izvedbom promotivne verzije proizvoda.

Koje svetske kampanje ili značajni pojedinačni radovi iz 2024. godine su privukli vašu pažnju i zašto?

– Već početkom godine istaknuo se rebranding za Toledo Museum of Art (Scorpion Rose Studio, Semi:Formal), koji tradicionalnu temu prezentira na inovativan i suvremen način. Zapažen iskorak napravio je i rebranding za Penny „Price Packs“ (Serviceplan), naglašavajući osnovnu komparativnu prednost proizvoda – nisku cijenu, koja je istaknuta kao ključna informacija i dominantni grafički element na ambalaži.

Među velikim „igračima“ izdvaja se Pizza Hut (Mischief) s izuzetno inspirativnim i kreativnim korištenjem medija, dok se Nike ističe sjajnim „Winning isn’t for everyone“ (Wieden+Kennedy). Kampanja stavlja naglasak na moralne vrijednosti kroz priču o pobjedničkom duhu olimpijaca, ali istovremeno, kroz spotove „Stairs“, „Joy“ i „Sunshine“, uspješno komunicira i sa širom publikom, naglašavajući izazove s kojima se suočavaju i rekreativci.

Kako vidite advertajzing danas, da li je on više konzervativni ili više dinamički sistem delovanja? Da li više pripada mišljenju tradicije ili mišljenju revolucije? Koliki su njegovi revolucionarni kapaciteti i kako se se ti kapaciteti izražavaju?

– Branding i marketing danas imaju znatno važniju ulogu nego ranije, jer su brendovi vrlo važan kulturni i društveni akter. Oni danas utječu na mišljenje potrošača, postavljaju nove norme i potiču društvene promjene. Korisnici očekuju da su brendovi angažirani i odgovorni u svom djelovanju i stavljaju sve veće i veće zahtjeve pred tvrtke koje iza tih brendova stoje, pa zahtjevi korisnika često nisu samo vezani uz kvalitetu njihovih proizvoda i usluga već i uz njihovo djelovanje na društvo u cjelini. Gledajući iz tog kuta možemo reći da se radi o revoluciji na različitim poljima i dinamičnom sustavu djelovanja.

Svakako mislim da su ovi trendovi dobri i da ih kreativci mogu i trebaju iskoristiti, jer nam omogućuju da svojim kreativnim strategijama i idejama stavimo dio kapitala u službu društva.

Može li pojedinačna advertajzing industrija da poseduje pravo na pobunu u organizovanom obliku? Postoji li mogućnost da advertajzing industrija pusti glas od sebe kada su u pitanju značajni društveni, politički i drugi problemi kolektiviteta? Da li je tako nešto moguće na nacionalnim prostorima nastalim na području ex-YU?

– Oglašivačka industrija, iako primarno usmjerena na komercijalnu promociju, može organizirano „pustiti glas“ kroz kampanje s društveno važnim porukama, povezivanjem brendova uz aktivizam i kroz različite oblike kreativnog bunta. Iako je rijetkost da cijela industrija nastupi jedinstveno, posebno na našim prostorima, globalni primjeri pokazuju da je to moguće i da postiže dobre rezultate. Na prostorima ex-YU, politička osjetljivost, ekonomska ovisnost i autocenzura često ograničavaju razvoj u tom smjeru, ali imamo i im primjere koji se, više ili manje uspješno, upuštaju u aktivizam.

Moj je stav da bismo putem kreativnih poruka i digitalnih platformi, ne samo trebali nego i morali pronaći načine da utječemo na društvene promjene.

Istaknula bi tu jednu malu kampanju iz prošle godine koja daje dobar primjer. Radi se o kampanji za sveobuhvatno seksualno obrazovanje u zagrebačkim školama iza koje stoji CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (Utorak, đkć), a koja otvara diskusiju o tome gdje danas mladi uče o seksualnosti i zašto kad nas i dalje ne uče o seksualnosti ondje gdje i više razvijen svijet.

Šta je po vama budućnost advertajzinga – plivanje u utopiji, distopiji ili nećem trećem?

– Bliska budućnost oglašavanja vjerojatno se nalazi negdje između utopije i distopije, a dalja budućnost ovisit će o našem postavljanju etičkih standarda industrije, društvenim vrijednostima i zakonima kojima ćemo regulirati tehnološki razvoj. Ako pronađemo način da tehnologiju koristimo odgovorno i svojim djelovanjem doprinesemo općem dobru te stvaranju autentične i stvarne vrijednost, moguće je da nas čeka pozitivna društvena promjena. S druge strane, ako prevlada isključiva težnja za profitom bez etičke svijesti, riskiramo distopijsku budućnost u kojoj oglašavanje onda postaje sredstvo kontrole i manipulacije masa.

U konačnici, oglašavanje je oduvijek bila svojevrsna refleksija društva – ako društvo ide u dobrom smjeru, oglašavanje će ga slijediti i pridonijeti njegovu napretku. Trenutno baš i nemam dojam da idemo u dobrom smjeru, ali sam sklona uvijek se nadati najboljem. No, možda je to samo utopija 🙂

 
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia