Kupovina sve češće počinje pre nego što potrošač uopšte odluči da nešto kupi. Proizvod koji nije bio na listi želja može postati predmet interesovanja zahvaljujući jednom videu, preporuci kreatora sadržaja ili razgovoru na društvenim mrežama. Potrošač zatim istražuje, poredi, proverava iskustva drugih korisnika i bira trenutak i kanal kupovine. Ponekad se ceo proces odvija za nekoliko minuta, a ponekad traje nedeljama.
Za brendove je ovo jedna od najvažnijih promena savremenog marketinga. Konkurencija se više ne vodi samo u trenutku kada potrošač aktivno traži proizvod, već mnogo ranije – u prostoru u kojem nastaju pažnja, interesovanje i želja.
Black Friday i Cyber Monday dobar su primer ove transformacije. Popust i dalje igra važnu ulogu, ali put do kupovine postao je mnogo složeniji. Potrošač može otkriti proizvod na TikToku, pogledati recenziju na YouTube-u, uporediti ponude, konsultovati AI asistenta i tek potom odlučiti gde i kada će kupiti.
Zato se pred marketarima nameće novo pitanje: kako osvojiti pažnju potrošača pre nego što on uopšte počne da traži proizvod?
Od prodajnog levka do commerce loop-a
Tradicionalni marketing dugo se oslanjao na relativno predvidljiv put: upoznavanje sa brendom, razmatranje, kupovna namera i kupovina. Te faze nisu nestale, ali više ne moraju da se odvijaju tim redosledom.
Potrošač može videti proizvod na društvenoj mreži i odmah ga kupiti, sačuvati objavu i vratiti joj se nekoliko nedelja kasnije ili prvo pročitati recenziju pa tek onda početi da istražuje brend.
Još važnije, kupovina više nije nužno kraj procesa. Zadovoljan kupac može objaviti recenziju, snimiti raspakivanje proizvoda ili podeliti iskustvo, čime njegov sadržaj postaje inspiracija za nove potrošače.
Tako tradicionalni prodajni levak sve više ustupa mesto commerce loop-u – ciklusu u kojem se otkrivanje proizvoda, istraživanje, kupovina i preporuka međusobno nadovezuju.
Ova promena posebno je vidljiva na društvenim mrežama. Tradicionalna pretraga uglavnom počinje već postojećom potrebom. Na društvenim mrežama proces može biti obrnut: korisnik prati sadržaj bez konkretne kupovne namere, nailazi na zanimljiv proizvod i tek tada počinje da razmišlja o kupovini.
WARC ovaj fenomen opisuje konceptom search before the search. Prema WARC-ovom istraživanju iz 2025. godine, 86% internet korisnika generacije Z u SAD nedeljno koristi TikTok za pretragu, dok 35% korisnika TikToka kaže da ih sadržaj na platformi inspiriše na dalje istraživanje.
Društvene mreže zato ne moraju da zamene klasične pretraživače. One sve češće predstavljaju prvi korak procesa koji se nastavlja kroz pretragu, recenzije i poređenja.
Za brendove to znači da nije dovoljno razumeti gde se kupovina završava. Jednako je važno razumeti gde interesovanje počinje.
Generacije Z i Alfa: kada sadržaj postane kupovno iskustvo
Generacija Z odrasla je u okruženju u kojem su društvene mreže, video sadržaj i digitalna trgovina prirodno povezani. Društvene mreže zato nisu samo prostor za komunikaciju i zabavu, već i važan izvor inspiracije, informacija i preporuka.
Prema istraživanju kompanije Tinuiti za prazničnu sezonu 2025, društvene mreže bile su kanal preko kojeg je najveći broj ispitanika prvi put saznao za proizvod koji je kasnije kupio kao poklon – njih 39%. Uticaj kreatora još je izraženiji među generacijom Z: dok je 43% svih ispitanika navelo da je kupilo praznični poklon nakon preporuke influensera, među pripadnicima generacije Z taj udeo iznosi čak 68%.
Kreatori zato više nisu samo kanal za povećanje vidljivosti. Oni mogu pokrenuti interesovanje, demonstrirati proizvod, ponuditi iskustvo iz prve ruke, izgraditi poverenje i uticati na konačnu kupovnu odluku.
Kod generacije Alfa granice između zabave, informisanja i kupovine postaju još manje jasne. PwC-ovo istraživanje Generation Alpha Survey 2026 pokazuje da 61% ispitanika iz ove generacije navodi društvene mreže kao faktor koji utiče na njihove kupovne želje, dok 56% navodi uticaj vršnjaka, a 48% tradicionalno televizijsko oglašavanje. YouTube, gaming platforme i streaming takođe predstavljaju važne delove njihovog medijskog okruženja.
Ipak, digitalno ne znači automatski i isključivo online. Analiza J.P. Morgana za prazničnu sezonu 2024. pokazala je da se više od 55% potrošnje generacije Z u kategoriji odeće odvijalo kroz omnichannel iskustva, dok je manje od 25% bilo isključivo online.
Potrošač može otkriti proizvod na društvenoj mreži, isprobati ga u prodavnici i kupiti putem aplikacije. Ili ga može videti u fizičkoj prodavnici, proveriti cenu online i završiti kupovinu preko telefona.
Mlađe generacije zato ne biraju nužno između fizičke i digitalne kupovine. One očekuju da oba iskustva funkcionišu kao jedna celina.
Kada popust više nije dovoljan
Black Friday je od velikog prodajnog događaja postao i jedan od najintenzivnijih medijskih trenutaka godine. U kratkom periodu koncentrišu se kampanje, popusti, sadržaji kreatora, pretrage proizvoda i ogromna konkurencija za pažnju.
Kada veliki broj brendova istovremeno komunicira popuste od 30, 40 ili 50%, sama visina sniženja sve teže predstavlja diferencijator. Popust postaje očekivani deo ponude.
Zato brendovi pokušavaju da promociju pretvore u iskustvo – kroz ekskluzivne kolekcije, ograničene serije, raniji pristup kupovini, personalizovane ponude, gamifikaciju ili saradnju sa kreatorima.
Cilj više nije samo ponuditi veći popust od konkurencije, već učiniti ponudu relevantnijom i zanimljivijom određenoj publici.
U tom procesu sadržaj dobija novu funkciju. On više ne služi samo da predstavi proizvod i cenu, već da stvori kontekst u kojem proizvod postaje poželjan.
TikTok Shop predstavlja jedan od najjasnijih primera tog povezivanja. Korisnik može otkriti proizvod, videti demonstraciju, pročitati reakcije drugih korisnika i obaviti kupovinu bez napuštanja platforme. Prema podacima koje je objavio TikTok, tokom Black Friday i Cyber Monday perioda 2025. broj američkih kupaca na TikTok Shop-u bio je gotovo 50% veći nego prethodne godine, dok je prodaja tokom četvorodnevnog perioda premašila 500 miliona dolara.
Iako je reč o podacima same platforme, oni ukazuju na širi pravac razvoja social commerce-a: digitalne platforme više ne žele da budu samo mesta na kojima potrošači otkrivaju proizvode, već žele da objedine što veći deo kupovnog procesa.
Od kreatora do meme commerce-a
Uloga kreatora sadržaja menja se zajedno sa ovim trendom. Broj pratilaca i dalje može biti važan kada je cilj veliki doseg, ali sve veću vrednost imaju relevantnost zajednice, poverenje publike, sposobnost demonstracije proizvoda i stvarni uticaj na kupovne odluke.
Istovremeno se razvija i meme commerce – situacija u kojoj proizvodi i brendovi postaju deo kulturnih formata koje publika već konzumira i deli.
To ne mora biti klasičan meme. Može biti popularan video format, zvuk, reakcija, komentar ili interna šala određene zajednice. Njegova vrednost nije samo u broju pregleda, već u tome što publika aktivno učestvuje u širenju poruke.
Komunikacija se tako više ne odvija samo od brenda ka potrošaču. Potrošači sadržaj prenose, prilagođavaju i nadograđuju, a ponekad trend nastane među njima pre nego što ga brend uopšte prepozna.
Tu se, međutim, pojavljuje jedno od ključnih pitanja – autentičnost.
Video snimljen telefonom nije automatski autentičniji od profesionalno produciranog oglasa. Autentičnost proizlazi iz relevantnog konteksta, kredibiliteta osobe koja govori o proizvodu, stvarnog iskustva i transparentnosti komunikacije.
Za brendove zato nije dovoljno da učestvuju u svakom trendu. Važnije je da razumeju kulturu i zajednice kojima se obraćaju i da prepoznaju trenutke u kojima njihovo prisustvo ima smisla.
Ko je zaslužan za kupovinu?
Novi kupovni put menja i način na koji merimo efikasnost marketinga.
Ako potrošač vidi proizvod na TikToku, zatim ga istraži na Google-u, pogleda YouTube recenziju i na kraju kupi na sajtu, koji kanal je zaslužan za prodaju?
Ako posmatramo samo poslednji klik, odgovor će najverovatnije biti kanal preko kojeg je kupac neposredno došao do prodajnog mesta. Ali taj kanal možda nije stvorio interesovanje.
TikTok je mogao pokrenuti potrebu, YouTube pomoći u proceni proizvoda, recenzije otkloniti sumnje, a pretraga omogućiti pronalaženje najbolje ponude.
Zato savremeno merenje komunikacije mora obuhvatiti širi skup pokazatelja: doseg, pažnju, interakciju, promene u pretrazi brenda, razmatranje kupovine, konverziju i preporuke nakon kupovine.
CTR i ROAS ostaju važne metrike, ali problem nastaje kada od jedne metrike očekujemo da objasni ceo kupovni proces.
Posebno mesto dobija i kvalitet pažnje. Pregled videa od jedne sekunde ne govori isto što i gledanje sadržaja do kraja. Lajk nije isto što i deljenje, a klik ne znači automatski kupovinu.
Zato attention metrics postaju važan deo procene komunikacijske efikasnosti. Za brendove više nije dovoljno znati koliko je ljudi videlo poruku, već i da li je sadržaj zadržao pažnju, podstakao interesovanje i doprineo odluci.
AI ulazi u kupovni proces
Sledeća velika promena dolazi iz razvoja veštačke inteligencije.
Prema istraživanju kompanije Visa objavljenom krajem 2025, 47% ispitanika u SAD već je koristilo AI za najmanje jedan zadatak povezan sa kupovinom, uključujući pronalaženje ideja za poklone, poređenje cena i istraživanje proizvoda.
Umesto da pretražuje desetine stranica, korisnik može jednostavno zatražiti preporuku proizvoda u određenom cenovnom rasponu, za konkretnu namenu ili osobu. AI zatim može formirati uži izbor opcija.
To otvara novu dimenziju konkurencije među brendovima. Više nije važno samo da ih potrošač pronađe, već i da budu prepoznati kao relevantna opcija u odgovoru AI sistema.
IAB je 2026. predstavio okvir za merenje vidljivosti u AI okruženju kroz četiri dimenzije: prisustvo brenda u odgovoru, istaknutost tog prisustva, način predstavljanja i potencijal odgovora da utiče na odluku korisnika.
Digitalna vidljivost se tako postepeno širi izvan tradicionalnih rezultata pretrage.
Ipak, AI shopping ne znači da će društvene mreže izgubiti značaj. Pre će se razvijati dva povezana sistema.
Prvi je discovery economy, u kojem društvene mreže, video, gaming, kreatori i kulturni trendovi stvaraju interesovanje.
Drugi je decision economy, u kojem pretraga, recenzije, poređenja, AI asistenti i stranice proizvoda pomažu potrošaču da donese odluku.
Prvi sistem može stvoriti potrebu. Drugi pomaže da se ona pretvori u kupovinu.
Budućnost marketinga je povezan sistem
Sve ove promene utiču i na način na koji brendovi planiraju komunikaciju. Black Friday kampanja više ne može biti svedena na formulu oglas – popust – kupovina.
Kreatori i kratki video-formati mogu pokrenuti otkrivanje proizvoda. Demonstracije i korisničke recenzije mogu razviti interesovanje. Pretraga i AI asistenti mogu pomoći u poređenju. E-commerce platforme i fizičke prodavnice omogućavaju transakciju, dok iskustvo kupaca postaje sadržaj koji pokreće novi ciklus.
To zahteva integraciju kreativne, medijske, digitalne i prodajne strategije.
Umesto jedne velike kampanje sa unapred definisanim formatima, sve veću važnost dobija modularni pristup sadržaju: jedna centralna kreativna ideja može se razvijati kroz različite video-formate, objave kreatora, demonstracije proizvoda, korisničke preporuke, plaćene oglase i live shopping.
Istovremeno, brzina postaje važnija. Trendovi mogu nastati i izgubiti relevantnost veoma brzo, ali real-time marketing ne znači da brend treba da reaguje na svaki trend. Važnije je prepoznati pravi trenutak za komunikaciju.
I menja se način na koji predstavljamo proizvod. Umesto da samo navodi karakteristike, savremeni social commerce sve više prikazuje kontekst njegove upotrebe – kako kreator koristi proizvod, kakav rezultat ostvaruje ili kako se proizvod uklapa u svakodnevni život.
Potrošaču tako ne govorimo samo šta proizvod jeste, već i kakvu vrednost može imati za njega.
Kupovina počinje mnogo ranije
Kupovni put postaje nelinearan, višekanalni i kružan. Potrošač, dakle, može otkriti proizvod na društvenoj mreži, istražiti ga kroz video, proveriti iskustva drugih korisnika, konsultovati AI asistenta, posetiti fizičku prodavnicu i završiti kupovinu preko mobilnog telefona.
Za mlađe generacije ovaj proces je posebno povezan sa sadržajem koji svakodnevno konzumiraju. Kupovina više nije nužno aktivnost odvojena od medijskog iskustva – ona može nastati upravo unutar njega.
Tradicionalni prodajni levak zato nije nestao. Postao je commerce loop.
Sadržaj stvara pažnju. Pažnja podstiče otkrivanje. Otkrivanje razvija interesovanje. Interesovanje vodi ka kupovini. Kupovina stvara iskustvo, a iskustvo novi sadržaj koji može uticati na sledećeg potrošača.
Za brendove to znači da konkurentsku prednost neće nužno ostvariti oni koji nude najveći popust ili imaju najviše pratilaca. Prednost mogu imati oni koji uspeju da povežu kulturu, sadržaj, podatke, tehnologiju i trgovinu u relevantno i jednostavno iskustvo.
Budućnost marketinga zato nije u izboru između tradicionalnih i novih kanala, kreativnosti i tehnologije ili brendinga i prodaje. Ona je u sposobnosti da se svi ti elementi povežu u komunikaciju koja razume kako potrošači zaista donose odluke.
Jer u ekonomiji beskonačnog skrolovanja najveći izazov više nije samo kako prodati proizvod, već kako postati relevantan pre nego što potrošač uopšte počne da razmišlja o kupovini.
Autor teksta: ŽELJKO JURIĆ – Research Analyst, Direct Media
Izvori i istraživanja
WARC – The Search Before the Search; How Search Habits Are Shifting to Social
PwC – Generation Alpha Survey 2026
Tinuiti – 2025 Holiday Shopping Trends
J.P. Morgan – Holiday Shopping Trends
TikTok Shop – The Biggest BFCM Weekend Ever
Visa – istraživanje o korišćenju AI-ja u kupovini, 2025.
Google/Ipsos – istraživanja o prazničnoj kupovini
IAB – Measuring Visibility in the AI Era, 2026
WARC – vodič za merenje pažnje u oglašavanju
Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS