Završetak kalendarske i poslovne godine je i ovog puta povod da sa vodećim ljudima iz advertajzing, medijskih i PR agencija porazgovaramo o postignutim ciljevima u prethodnoj godini, planovima za 2024. godinu, kao i o „faktoru okruženje“, u kojem te iste planove treba realizovati. Ovoga puta čast je pripala Vesni Vlašić, Managing director agencije McCann Sarajevo…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia
Kako ocenjujete tržišnu poziciju agencije koju predvodite, u 2023. godini? Da li ste očekivali bolju poziciju i bolje rezultate početkom godine? Dajte generalnu ocenu uspeha rada vaše agencije
– McCann Sarajevo već tradicionalno ima jako dobru poziciju na lokalnom tržištu i kvalitetne finansijske performanse. Ono čemu smo se realno ove godine, uslijed preokupiranosti kampanjama za klijente, najmanje posvetili je zapravo naša vlastita vidljivost, osobito kada je u pitanju regionalno tržište. Srećom, imali smo dosta kvalitetnih kampanja koje su nam donijele i značajne nagrade. Portfolio klijenata nam iz godine u godinu raste, sa te strane smo vrlo zadovoljni.
Voljeli bismo imati malo više kreativne slobode u radu sa klijentima, i u tom dijelu se nadamo da će naredna godina biti mnogo uspješnija.
Segment sa kojim smo najzadovoljniji je uspiješno prilagođavanje novim tržišnim trendovima i tehnologijama, te naša generalna posvećenost održivom poslovanju i društvenom dobru. Općenito, iza nas je odlična godina a pripremamo se za još bolju.
Kakvo je vaše mišljenje o uslovima poslovanja u industriji tržišnih komunikacija, generalno, tokom 2023, bolje ili lošije, u odnosu na 2022?
– 2023. nije bila samo godina izazova za našu industriju, već i godina neograničenih prilika. Uslijed svih tehnoloških promjena koje se i dalje odvijaju otvorila su se vrata za malo drugačiji susret kreativnosti i umjetnosti sa tehnologijom, ko je to znao iskoristiti je profitirao. Sa druge strane ekonomski tokovi ove godine donose sa sobom izazove u vidu inflacije i promjenjive potrošačke moći, ali i prilike poput novih investicionih tokova, u kojima su agencije bile prisiljene balansirati između budžetskih ograničenja i kreativnog izražavanja.
U pozadini svega, politička klima i društveno tkivo Bosne i Hercegovine i dalje plešu svoj složeni tango, što nikako ne pomaže pri razvoju naše industrije.
Više otvorenog i javnog razgovora o problemima sa kojima se suočava naša industrija bi svakako pomoglo u kreiranju odgovarajućih propisa i politika, kao i zagovaranju istih, te značajno unaprijedilo naše poslovanje.
Koji su aktuelni problemi industrije tržišnih komunikacija koji su obeležili 2023? Kako te probleme treba rešiti?
– Advertising industrija u Bosni i Hercegovini 2023. godine suočila se s nizom specifičnih izazova koji oblikuju njen razvoj i funkcionalnost. Problemi se kreću od ograničenih prilika na lokalnom tržištu, malog broja domaćih kompanija koje komuniciraju, do složenih lokalnih praksi i propisa koji ometaju rad agencija. Razumijevanje i rješavanje ovih problema zahtijeva sistemski pristup i kreativno razmišljanje.
Agencije bi trebalo da se usmjere na pružanje usluga klijentima izvan granica BiH, koristeći digitalne platforme za globalni doseg. Također, partnerstva s međunarodnim firmama mogu otvoriti vrata novim prilikama i donijeti svježe perspektive, naravno tamo gdje je to moguće.
Birokratske prepreke, nedostatak jasno definisanih pravila za digitalno oglašavanje, i ograničenja u vezi sa zaštitom podataka su neki od problema, a rješenje leži u aktivnom zagovaranju promjena u zakonodavstvu i praksama. Agencije bi trebale udružiti snage sa profesionalnim udruženjima i inicirati dijalog s regulatornim tijelima kako bi se stvorilo povoljnije poslovno okruženje. Ovakav pristup zahtijeva strpljenje i upornost, ali je ključan za dugoročnu održivost industrije.
Kakva su vam predviđanja za 2024. godinu u pogledu uslova poslovanja kompanija iz industrije tržišnih komunikacija?
– Ne mislim da će se uslovi lokalno značajnije promijeniti, za to treba mnogo više vremena od jedne godine, ali trenutni kontekst, na sreću, pruža mogućnost globalnog poslovanja za sve kompanije koje su agilne, inovativne i društveno odgovorne. Vjerujem da će godina biti vrlo interesantna.
Kakvo je vaše generalno mišljenje o uticaju veštačke inteligencije na industriju tržišnih komunikacija iz perspektive segmenta kojim se vaša agencija bavi?
– Kada razmišljamo o uticaju vještačke inteligencije na našu industriju, lako je skliznuti u narativ o nesigurnosti i strahu od zamjene ljudskog faktora. Međutim, iz perspektive advertisinga, PR-a, digitalnih i BTL segmenata, AI se ne pojavljuje kao opasnost, već kao moćan i kreativan partner koji oblikuje budućnost industrije.
AI nije samo alat, nego nam omogućava da se uzdignemo iznad tradicionalnih ograničenja, reducira nam vrijeme provedeno u radu na određenim aktivnostima i otvara nove perspektive. Omogučava nam preciznost i efikasnost.
Kroz naprednu analitiku podataka i mašinsko učenje, AI omogućava stvaranje ciljanih i personaliziranih reklamnih kampanja. Umjesto da zamijeni kreativnost, AI je pojačava.
U svetu PR-a, AI se pokazuje kao inovativan alat za analizu sentimenta, automatsko praćenje medija i predviđanje trendova, koji omogućavaju PR stručnjacima da brže i preciznije reaguju na promjene u javnom mnijenju, prilagođavajući svoje strategije u realnom vremenu.
Digitalni segment se posebno transformira pod njegovim uticajem AI. SEO algoritmi, automatizovani chatbotovi i personalizirani digitalni doživljaji samo su neki od načina na kojima AI unaprijeđuje digitalno iskustvo.
Dostupnost kvalitetnih kadrova je od izuzetnog značaja za funkcionisanje industrije tržišnih komunikacija…Kako vidite stanje na tom polju, ima li (još uvek) dovoljno kvalitetnog kadra?
– U današnjem vremenu, kada se naša industrija suočava s rapidnim promjenama i inovacijama, dostupnost kvalitetnog kadra postaje ključna za njen uspjeh.
Međutim, u posljednje vrijeme primjećujemo znakove da mladi ljudi sve manje smatraju ovu industriju „trendy„. Ovo je paradoks modernog vremena, gdje se industrija koja je nekad bila sinonim za kreativnost i dinamiku, sada susreće s izazovom privlačenja novih talenata.
Razlozi su višestruki. Prvo, mladi ljudi često ne vide direktnu vezu između svojih edukativnih puteva i karijera u advertising industriji. Obrazovne institucije tradicionalno usmjeravaju studente ka specifičnim profesijama, često zanemarujući širinu vještina i kreativnosti potrebnih u našoj industriji. Kao rezultat, studenti koji bi mogli donijeti svježe perspektive i inovacije, često ne uzimaju u obzir karijeru u advertisingu. Nadalje, postoji jaz između teoretskog obrazovanja i praktičnih vještina potrebnih u industriji. Mladi profesionalci, iako teoretski obrazovani, često „kaskaju“ za praktičnim iskustvima koja su im potrebna da bi se istakli. U eri digitalizacije i društvenih medija, industrija mora pokazati svoju dinamičnost i sposobnost prilagođavanja novim trendovima kako bi privukla mlade talente. Primjer inovativnog pristupa privlačenju talenta možemo vidjeti u kompanijama koje implementiraju „open source“ pristup zapošljavanju. Ove kompanije ne traže samo kandidate s tradicionalnim obrazovnim putanjama, već otvaraju vrata talentima iz različitih oblasti – od digitalnih umjetnika do programera, od psihologa do sociologa. Oni shvataju da industrija treba raznolikost misli i iskustava kako bi ostala relevantna i inovativna. Ultimativno rješenje vjerovatno leži u stvaranju mostova između obrazovnih institucija i industrije, razvijanju programa praksi koji odgovaraju realnim potrebama tržišta, te u promociji industrije kao dinamičnog i inovativnog polja koje nudi široke mogućnosti za kreativni izraz i profesionalni razvoj.
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia
Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter
Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS