Razgovarali smo sa Manuelom Šolom, generalnom direktoricom agencije Komunikacijski laboratorij povodom Future Tense konferencije koja je održana u prvoj polovini maja u organizaciji ove renomirane agencije…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia
Draga Manuela, najpre želim da vam čestitam što ste još jednom uspešno sproveli Future Tense, konferenciju koja godinama postoji u organizaciji vaše agencije Komunikacijski Laboratorij. Voleo bih da za naše čitaoce saberete svoje opšte utiske o tome kako je konferencija protekla…Kakva je bila atmosfera, koliki je broj posetilaca prisustvovao konferenciji, koliko je bilo predavača i kakav je bio njihov stručni nivo itd?
– Bio je ovo najveći Future Tense dosad. U dva dana konferencije imali smo više od 500 posjetitelja u Muzeju suvremene umjetnosti te više od 200 sudionika koji su nas pratili preko live streama . Osim sedam međunarodnih futurologa, na panelima i predavanjima na drugom, Focus stageu, imali smo priliku slušati gotovo 40 domaćih i regionalnih stručnjaka iz kompanija koje su lideri na tržištu. Future Tense je B2B konferencija i važno nam je imati predstavnike poslovne zajednice koji adresiraju ključna pitanja koja se tiču regionalne poslovne zajednice. Tako je Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic grupe, održala desetominutno predavanje na temu leadershipa, a i drugi članovi Programskog vijeća Future Tensea sudjelovali su u programu kao panelisti, poput Antuna Tomislava Šabana, glavnog tajnika Hrvatskog društva skladatelja. Atmosfera je bila poticajna i motivirajuća, a nadam se da su svi sudionici naučili nešto novo, usvojili neke nove perspektive i dobili potrebnu motivaciju, kako u profesionalnom smislu, tako i u privatnoj sferi.
Future Tense konferencija posvećena je sagledavanju budućnosti u različitim oblastima ljudskog života i delovanja…Na koje oblasti ove godine ste stavili akcenat? Koje teme su bile istaknute?
– Postoje neke teme koje imamo svake godine i tako želimo da ostane, poput tehnologije, održivosti, obrazovanja i rada te leadershipa. Vjerujemo kako se unutar tih tema otvaraju brojna pitanja koja se tiču cjelokupnog društva i poslovanja te utječu na sve industrije. Ukupno smo imali sedam tema, među kojima i budućnost umjetne inteligencije i medija, koja je bila vrlo aktualna. Tu su i neke gotovo nišne teme, poput budućnosti zdravlja i medicine te kulture i industrije zabave, koje su privukle velik broj zainteresiranih.
Da bi jedna konferencija bila uspešna, pre svega je bitno da njeni predavači budu kvalitetni. Koje ste ljude odabrali da ove godine prenesu svoja znanja i iskustva u promišljanju budućnosti?
– Kad biramo predavače, vodimo se s nekoliko kriterija, a neki od najvažnijih su njihova stručnost te kvaliteta nastupa, odnosno želimo ljude koji na atraktivan način mogu prenijeti svoje znanje.
Ove godine imali smo sedam međunarodnih predavača koji su zaista bili vrhunski i jako smo zadovoljni što nije bilo oscilacije u kvaliteti.
Npr. Gerd Leonhard jedini je futurolog koji nam je dva puta gostovao na konferenciji jer je zaista sjajan govornik s golemim znanjem. Erica Orange na popisu je najboljih 50 futurologa svijeta, a Nikolas Badminton iskusni je konzultant koji se specijalizirao za temu tehnologije. Iz Instituta za studije budućnosti iz Kopenhagena imali smo dvoje futurologa, Sofie Hvitved i Joe-Max Wakim, a Anders Indset zatvorio je konferenciju inspirativnim predavanjem o leadershipu.
Koje oblasti života i rada su najintrigantnije za „obradu“ na ovoj vašoj konferenciji? Postoje li neke oblasti za koje smatrate da još uvek ne privlače dovoljno pažnju, ali osećate da ih vreme nameće kao bitne?
– Mislim da općenito premalo promišljamo o budućnosti na način koji nije polarizirajući, odnosno u ekstremima. Često smo previše optimistični ili suprotno, jako pesimistični. Ono što mislim da je važno istaknuti je da nema nevažnog područja kad govorimo ili promišljamo o budućnosti. Uzmimo za primjer svih sedam tema koje smo imali na ovogodišnjem Future Tenseu; sve su međusobno isprepletene. Ako govorimo o budućnosti obrazovanja i rada, neminovno ćemo spomenuti tehnologiju, ali i umjetnu inteligenciju, kao i segment zdravlja i medicine te održivosti. Pitanje kulture neodvojivo je od pitanja obrazovanja, a svaku temu možemo povezati s leadershipom.
Jedan od naših ciljeva i razloga zbog kojeg organiziramo Future Tense je osvještavanje važnosti promišljanja o različitim budućnostima, ali i načinima na koje danas možemo utjecati na to kako ćemo živjeti za 2, 5 ili 10 godina. Ne radi se samo o tome kakav ćemo svijet ostaviti djeci, nego kako će naši životi i poslovi izgledati sutra, prekosutra…
Koja su, po vašem mišljenju, najurgentnija pitanja budućnosti sveta?
– Održivost je svakako jedna od njih, iako je već pomalo postala buzzword i sve više svjedočimo tzv. greenwashingu, odnosno pojavi da se nešto prikazuje kao održivo i ’zeleno’, a u stvarnosti je upravo suprotno. Održivost ne podrazumijeva samo ekologiju i brigu o okolišu, nego obuhvaća puno širi kontekst naših poslovanja i života.
Vjerujem kako pitanje održivosti nije izbor, baš kao što nismo imali izbora oko, primjerice, digitalizacije.
Možete li, za kraj, da nam otkrijete o svojim planovima za narednu Future Tense konferenciju koja će biti održana 2024. godine?
– Već tradicionalno, počinjemo raditi na novom izdanju konferencije po samom završetku aktualne tako da smo već krenuli u organizaciju. Svake godine osluškujemo publiku i prema tome uvodimo nove formate. Tako smo ove godine uveli drugu pozornicu na kojoj smo imali kratke forme izlaganja i reakcije su bile odlične. Noviteta će sigurno biti i iduće godine. Zasad možemo otkriti da će se održati sredinom svibnja 2024., a uskoro ćemo objaviti i ostale detalje. Novosti možete pratiti na našim društvenim mrežama te na webu futuretense.eu.
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia
Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS