[KREATIVCI & KREATIVNOST 2024/25] TIBOR TRUPEC, Kontra: „Advertising nije umjetnost. Toga moramo biti svjesni“

Kreativni direktori su heart&soul svih dobro utemeljenih komunikacijskih agencija. Pročitajte šta o kreativnosti misli Tibor Trupec, Kreativni Direktor agencije Kontra…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia

 

Ocenite i dajte viđenje rada svoje agencije u pogledu kreativnog doprinosa u 2024. godini

– Najveću vrijednost Kontrinih kreativnih kampanja vidim upravo u onome što i jest USP suradnje s nama, a to je orijentiranost na (poslovne) rezultate. Drago nam je vidjeti da su naše kreativne kampanje koje smo odradili u 2024. godini uzrokovale vidljive skokove u poslovnim (primarno prodajnim) rezultatima naših klijenata. Uostalom, baš kako je to rekao slavni David Ogilvy “It’s not Creative unless it Sells”.

Dajte ocenu rezultata rada nacionalne ali i regionalne advertajzing scene u 2024. godini…Izdvojite najbolje nacionalne i regionalne kampanje, uz obrazloženje

– Slijedimo li premisu iz prethodnog odgovora, zaista mi je teško govoriti o kampanjama za koje nemam uvid o utjecaju na poslovanje tvrtki koje su ih naručili.

Što se tiče same kvalitete ideja, mislim da će se svi u industriji složiti da naša regija ne zaostaje za ostatkom svijeta.

To možemo vidjeti i po sudjelovanju naših stručnjaka na svjetskim natjecanjima kreativnosti – bilo u ulozi žirija ili u ulozi natjecatelja. Segment u kojem nedvojbeno zaostajemo je veličina tržišta što opet utječe na količinu kreativnih kampanja koje godišnje izbacuju agencije.

Koje svetske kampanje ili značajni pojedinačni radovi iz 2024. godine su privukli vašu pažnju i zašto?

– Posebno su me se dojmile Heinekenove kampanje “The Boring Phone” i “Hidden Message” agencije LePub, Xboxov “The Everyday Tactician” agencije McCann London te DoorDashev Super Bowl stunt “DoorDash-All-The-Ads” osmišljen od strane agencije Wieden+Kennedy. Svim ovim projektima je zajedničko inovativno korištenje tehnologije s dodatkom interesantnog upliva u svakodnevicu publike svakog od brendova. Napomenuo bih i da je apsolutno moguće i da sam neku kampanju zaboravio spomenuti s obzirom ne to da ih pregledam na stotine na bazi jedne godine.

Kako vidite advertajzing danas, da li je on više konzervativni ili više dinamički sistem delovanja? Da li više pripada mišljenju tradicije ili mišljenju revolucije? Koliki su njegovi revolucionarni kapaciteti i kako se se ti kapaciteti izražavaju?

– Advertising nije umjetnost. Toga moramo biti svjesni. Pri tome mislim na činjenicu da prva funkcija advertisinga nije sviđanje, već ostvarivanje rezultata i cilja. Što god oni bili.

Što se tiče revolucije, advertising svakako posjeduje revolucionarni kapacitet. Ako ni po čemu, onda po tehnologijama koje se za potrebe advertisinga sve češće koriste.

Ipak, revolucionarno u neku ruku postaje tradicionalno jer je za brendove i dalje najvažnije da stoje iza svojih vrijednosti.

Može li pojedinačna advertajzing industrija da poseduje pravo na pobunu u organizovanom obliku? Postoji li mogućnost da advertajzing industrija pusti glas od sebe kada su u pitanju značajni društveni, politički i drugi problemi kolektiviteta? Da li je tako nešto moguće na nacionalnim prostorima nastalim na području ex-YU?

– S obzirom na broj ljudi u advertising industriji, ali i medijsko znanje koje ti ljudi posjeduju, svakako je moguće. Ipak, smatram da u advertisingu na ovim prostorima i dalje vlada tzv. „zero-sum-game“ što bi u prijevodu značilo da moraš oteti posao (klijenta) da bi dobio posao. A u takvoj situaciji pogledamo Maslowljevu hijerarhiju potreba, dobivamo i odgovor zašto se takvo „puštanje glasa“ kako ste ga sami nazvali, ne događa.

Šta je po vama budućnost advertajzinga – plivanje u utopiji, distopiji ili nećem trećem?

– Bilo bi zaista divno kada bih znao odgovor na to pitanje. 😃

S druge strane, ako moramo pozicionirati advertising na neku imaginarnu liniju gdje je utopija s jedne, a distopija s druge strane, svakako možemo reći da se nalazi u sredini. Ljudi koji se bave advertisingom nisu najbogatiji na svijetu, niti ih se konzultira za najveća svjetska pitanja. S druge strane, nisu ni gladni ni žedni, niti moraju raditi u nepovoljnim uvjetima kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili opasnost po život.

Drugim riječima, baš kao i u puno drugih industrija; postoje brojni izazovi s kojima se advertising industrija susreće, ali isto tako postoje i brojne prednosti.

 

Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia