Internet

ChatGPT nema isti odnos prema muškarcima i ženama?

Internet

Nakon što je OpenAI predstavio ChatGPT, ovaj se chatbot pokazao kao velika pretnja Googleu i dugogodišnjem načinu pretraživanja.

 

Ali kako su ljudi s vremenom sve više koristili taj AI alat, on im je postao mnogo više od obične zamene za guglanje. Mnogima je danas veštačka inteligencija glavni savetnik oko brojnih stvari koje rade u životu – bilo da je reč o emocionalnim problemima, finansijama i slično, dok su se mladi toliko povezali s chatbotovima da su stvorili gotovo pa prijateljsku vezu.

Takvo povezivanje s tehnologijom te traženje važnih životnih saveta od chatbotova donosi brojne i različite opasnosti pa ljudi ne smeju važne životne odluke jednostavno predati u ruke nekakvom programa za koji je više puta dokazano da može da izmišlja i greši.

Ali ne samo to. Kako je pokazalo istraživanje koje su sproveli naučnici Univerziteta Cornell, veštačka inteligencija u nekim slučajevima je pokazala predrasude prema određenim grupama ljudi, prvenstveno ženama, manjinama i izbeglicama. U svrhu istraživanja oni su s AI chatbotovima komunicirali kao izmišljene osobe različitih karakteristika, kako bi saznali postoji li (i kakva je) razlika u komunikaciju veštačke inteligencije s muškarcima i ženama, odnosno s osobama različitih rasa. Odgovor je, dakle, da postoji.

O kakvim se razlikama radi najbolje možemo videti na primeru komunikacije oko prihoda za radna mesta kada su naučnici postavili upit za platu za jednu poziciju u zdravstvenoj ustanovi u Denveru. Kada su taj upit postavili kao muškarac, chatbot ih je savetovao da traže početnu platu od 400 hiljada dolara, dok je za isti upit, ali kada je mislio da razgovara za ženom, savetovao platu od 280 hiljada dolara.

U istraživanju se naglašava kako su kvalifikacije obe osobe koje su komunicirale s chatbotom bile iste, a jedina razlika je bila u polu.

Takođe, kada su naučnici razgovarali praveći se da su pripadnici manjina ili izbeglice, ChatGPT im je takođe savjetovao da traže niža primanja. Ti su rezultati u skladu s nekim ranijim istraživanjima koja su pokazala da, prilikom upita vezanih za zapošljavanje, čak i neki suptilni signali poput imena kandidata mogu “da aktiviraju rodne i rasne razlike” prilikom odgovora.

Rezultati ovog istraživanja prilično su zabrinjavajući, pogotovo zbog spomenute sve veće zavisnosti ljudi od AI chatbotova od kojih traže savet o svemu i svačemu. Izgleda da bi deo ljudi koji su privilegovani čak i u očima veštačke inteligencije mogao da dobije korinse savete, koji im mogu omogućiti bolja primanja, napredovanje na poslu i slično, u odnosu na, kako možemo videti po ovom primeru, žene, manjine itd.
 

Izvor: Zimo.hr
Photo by Levart, Photographer on Unsplash

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Овај сајт користи Akismet за смањење непожељних порука. Сазнајте како се обрађују подаци ваших коментара.

Više u Internet

Zelenija strana digitalnog života: šta generacija Z očekuje od budućnosti tehnologije

Advertiser Serbia14. октобар 2026.

Meta ne dozvoljava reklame za TikTok na svojim platformama

Advertiser Serbia8. октобар 2026.

Kaspersky otkriva: DDoS napadi na dark webu dostupni već od 30 dolara, a usluge napada od samo 1 dolar

Advertiser Serbia29. септембар 2026.

AI preuzima milijarde poseta, pretraživači ih gube

Advertiser Serbia27. септембар 2026.

Kaspersky otkriva novi „Payload“ – prikriveni ransomver koji preuzima kontrolu nad korporativnim uređajima bez šifrovanja datoteka

Advertiser Serbia22. септембар 2026.

Google testira program plaćanja izdavačima za doprinos AI-ju

Advertiser Serbia18. септембар 2026.

„Aura farming“: šta se dešava kada dete preko noći postane mim?

Advertiser Serbia9. септембар 2026.

Francuski predsednik traži zabranu društvenih mreža za mlade u celoj EU

Advertiser Serbia8. септембар 2026.

Da li su osetljivi podaci koje čuvamo na telefonima dovoljno zaštićeni – Kaspersky upozorava na rizike

Advertiser Serbia2. септембар 2026.

Zašto je tako teško regulisati društvene mreže?

Advertiser Serbia1. септембар 2026.

Povratak u školu: pet pitanja koja deca treba da postave kada koriste sadržaje generisane pomoću AI za učenje

Advertiser Serbia1. септембар 2026.

Poljska traži da se sa 250 miliona evra kazni kompanija Meta zbog štetnog sadržaja

Advertiser Serbia28. август 2026.

Meta pristala da plati 17 milijardi dolara odštete u SAD i uvede mere zaštite dece

Advertiser Serbia27. август 2026.

Ljudski faktor i dalje u tri ključna katalizatora sajber-napada

Advertiser Serbia27. август 2026.

Ljudi više brinu o svojim pametnim telefonima nego o računarima, pokazuje najnovije istraživanje kompanije Kaspersky

Advertiser Serbia19. август 2026.
×