Internet

6 koraka za bezbedan rad od kuće

Internet

Rad na daljinu postao je nova realnost za mnoge profesionalce. Zaposleni, od dizajnera do računovođa, često rukuju osetljivim informacijama, što predstavlja rizik od kompromitovanja kada rade van kancelarijskog okruženja.

 

Da bi se pomoglo u prevazilaženju ovih izazova, stručnjaci kompanije Kaspersky su sastavili check listu koja omogućava zaposlenima da rade na daljinu, u udobnosti svoga doma, a istovremeno sačuvaju sigurnost podataka.

Od početka pandemije COVID-19, broj zaposlenih koji rade na daljinu dramatično je porastao. Prema statistici kompanije Buffer, velika većina zaposlenih (98%) podržava barem delimičan rad na daljinu, a jednak procenat bi ovu praksu preporučio i drugima.

Iako je rad od kuće često praktičniji od svakodnevnog putovanja do kancelarije, važno je biti oprezan u vezi sa bezbednosnim merama. Zaposleni na daljinu mogu osigurati da svi njihovi podaci ostanu sigurni pridržavajući se sledećih koraka:

Razdvajanje uređaja za posao od ličnih uređaja

Uprkos popularnosti pristupa „Donesi svoj uređaj“ mudro je održavati jasnu razliku između uređaja za posao i ličnih uređaja. Preporučljivo je radne zadatke obavljati isključivo na službenom laptopu, a aktivnosti poput gledanja filmova, preuzimanja igara ili provere ličnih e-mailova rezervisati za lične uređaje. Ova praksa smanjuje rizik od potencijalnog curenja podataka. Kako bi dodatno zaštitili lične uređaje, korišćenje pouzdanog sigurnosnog rešenja pomaže u sprečavanju preuzimanja malvera i pristupa zlonamernim sajtovima.

Korišćenje komunikacionih alata odobrenih od strane kompanije

Vođenje poslovnih razgovora putem privatnih aplikacija za razmenu poruka ili e-mail naloga može stvoriti nepotrebne rizike. Iako mnogi takvi servisi ističu svoje sigurnosne mere, korporativni komunikacioni alati su dizajnirani sa naglašenim standardima privatnosti i usklađenošću. Oslanjanje isključivo na platforme koje je odobrila kompanija osigurava da osetljive informacije ostanu zaštićene.

Korišćenje samo softvera koji kompanija odobrava

Ista pravila važe i za programe – preporučuje se preuzimanje i korišćenje isključivo aplikacija koje obezbeđuje ili odobrava organizacija. Drugi softveri mogu uneti ranjivosti koje mogu ugroziti bezbednost. Ukoliko su potrebni dodatni alati za obavljanje posla, najbolje je zatražiti ih direktno od organizacije.

Povezivanje na sigurne Wi-Fi mreže

Za one koji rade na daljinu, preporučuje se izbegavanje korišćenja javnih Wi-Fi mreža. Ako je povezivanje neophodno, provera legitimnosti mreže sa osobljem u kafiću ili na aerodromu može smanjiti rizik od povezivanja sa prevarantskim mrežama koje ciljaju na lične informacije. Kada se koristi lični uređaj, pouzdani VPN može poboljšati sigurnost enkripcijom podataka i zaštitom online aktivnosti od neovlašćenog pristupa.

Čuvanje lozinki

Lozinke su pristupna tačka do osetljivih informacija, pa je njihovo čuvanje u tajnosti ključno. Čuvanje lozinki na papiru, čak i na sigurnim mestima kod kuće, nije sigurna praksa. Može biti korisno koristiti metodu asocijacije za kreiranje lozinki koje su i zapamtljive i složene. Na primer, fraza „U 2015. proslavio/la sam rođendan u Tokiju“ mogla bi se pretvoriti u lozinku „U20:15Psr@T“.

„Iako rad na daljinu može našu bezbednost učiniti osetljivijom, pridržavanje nekoliko jednostavnih smernica može značajno smanjiti rizik od kompromitovanja podataka. Na primer, razdvajanje radnih i ličnih uređaja je ključno, jer ne samo da štiti osetljive informacije od mogućih curenja, već i minimizira rizik da zaposleni nenamerno izazovu takve povrede. Dok se preporučuje oslanjanje na korporativne sigurnosne sisteme za poslovne zadatke, sigurnost ličnih uređaja može se poboljšati efikasnim i pouzdanim rešenjima,“ komentariše Dragan Davidović, generalni direktor kompanije Kaspersky za istočnu Evropu.
 

Image by Firmbee, Pixabay

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Više u Internet

Prevaranti sve češće koriste NFC tehnologiju za krađu novca sa kartica

Advertiser Serbia12. јун 2026.

Zašto antivirus više nije dovoljan da vas zaštiti od savremenih sajber pretnji

Advertiser Serbia9. јун 2026.

Kaspersky: Polovina odraslih osoba iskusila je neki oblik zloupotrebe omogućene tehnologijom, ali većina to ne prepoznaje

Advertiser Serbia9. јун 2026.

Zloupotreba lozinki – najefikasnija tehnika sajber kriminalaca

Advertiser Serbia5. јун 2026.

Kako izgubiti 425 evra na WhatsApp-u u Srbiji za manje od 30 minuta

Advertiser Serbia2. јун 2026.

Zamah radoznalosti: internet za decu sve manje zabavan a više edukativan

Advertiser Serbia29. мај 2026.

Kritična infrastruktura na udaru: sajber napadi ciljaju državne sisteme, industriju i IT kompanije češće i od finansijskih organizacija

Advertiser Serbia26. мај 2026.

Mentalna privatnost pod rizikom usled razvoja kognitivne veštačke inteligencije: Kaspersky ukazuje na četiri nova rizika

Advertiser Serbia19. мај 2026.

Sistemi za prepoznavanje lica i dalje prepoznaju AI-modifikovana lica, pokazuje eksperiment kompanije Kaspersky

Advertiser Serbia19. мај 2026.

Kaspersky je otkrio više od 92.000 napada malvera maskiranih u AI agente

Advertiser Serbia19. мај 2026.

Samo jedna od tri porodice u potpunosti štiti svoje uređaje: zašto je svakom domaćinstvu potreban „porodični digitalni menadžer“

Advertiser Serbia15. мај 2026.

Sud EU: Društvene mreže moraju da plate korišćenje medijskih sadržaja

Advertiser Serbia14. мај 2026.

Kaspersky upozorava na „sive” prevarantske veb-sajtove koji iskorišćavaju poverenje korisnika

Advertiser Serbia8. мај 2026.

Više od 50% kompromitovanih lozinki završava se cifrom

Advertiser Serbia7. мај 2026.

Kaspersky beleži porast prevara uoči Svetskog prvenstva 2026: od lažnih ulaznica do mejlova o „grantovima“ od 500.000 dolara

Advertiser Serbia1. мај 2026.
×