Internet

Žitelji Berlina se protive dolasku Google-a

Internet

Svi veliki gradovi otimaju se da budu sedište tehnoloških giganata osim Berlina, čiji žitelji su uvereni da će im dolazak Google-a ugroziti egzistenciju

 

Na ulicama Gerlicer parka, u istočnom delu berlinske četvrti Krojcberg, uočavaju se znaci nezadovoljstva povodom najavljenog dolaska tehnološkog giganta Gugla, a plakat na kome piše „Fuck off Google“ samo je jedan je od mnogih, prenosi Blic.

Planovi za otvaranje novog centra nailaze na protivljenje lokalnog stanovništva, koje na kreativan način izražava nezadovoljstvo zbog „egzistencijalne pretnje“.

U lokalnoj knjižari „Kalablik“ dva puta mesečno održava se „Anti-Google-Cafe“ miting, a od prošle godine izlazi list koji se bori „protiv Google, gentrifikacije, raseljavanja i tehničke dominacije„.

Sedište budućeg Google-ovog kampusa je zgrada bivše elektronske podstanice koja se trenutno iznajmljuje za različite događaje. Mada je otvaranje prvobitno najavljeno za septembar 2017, u međuvremenu je odloženo za jesen, ove godine.

Biće to sedmi ovakav Google-ov centar u svetu, prenosi Blic pisanje britanskog Gardijana.

Centri u Londonu, Madridu, Tel Avivu, Sao Paolu i Varšavi stecišta su preduzetnika. U njima se nalaze poslovne prostorije osnivača startap kompanija, a služe i kao centri za povezivanje i obrazovanje.

Google-ovi planovi za otvaranje takvog centra u Berlinu izazvali su tenzije zbog izmeštanja lokalnih preduzeća, umetnika i stanovnika koji su tu godinama živeli, ali više ne mogu da plate stanarinu koja neprekidno raste.

Oni dolazak Google-a vide kao simbol ekonomske, a možda čak i kulturne promene, koja će tek uslediti.

„Mislim da su u Google-u bili iznenađeni što su naišli na otpor“, rekao je Štefan Klajn, lokalni aktivista iz organizacije „GloReiće“, na jednom od sastanaka, koji se održavaju dva puta nedeljno.

Svake večeri posle posla on i njegove kolege nude savete građanima koji strahuju da će morati da napuste svoj kraj.

„Svuda gde su otvorili centar dočekani su aplauzom, ali ne i ovde„, kaže Klajn.

„Gentrifikacija (pretvaranje čitavih delova grada u skupe centre za dobrostojeće pripadnike srednje klase, tako da ljudi koji tu godinama žive ne mogu da podnesu poskupljenje dažbina i troškova života) možda se već desila, kao na primer u Londonu, ili grad vapi za time, kao u Varšavi, ali ovde, u Krojcbergu, ljudi su sumnjičavi„, smatra Klajn.

Google je već uspostavio partnerstvo sa Faktori Gerlicer parkom, koji otvara centar u komšiluku i koji će, kako se očekuje, imati 10.000 članova.

Osnivače startap kompanija, kako se navodi, privlače kreativnosti, životnost i mešavina različitih nacija u ovom kraju Berlina.

Bum novih kompanija pratio je skok stanarina, koje su od 2004. do 2016. porasle za skoro 70 odsto.

S obzirom na to da čak 85 odsto ljudi u ovom gradu žive kao podstanari, to je postala važne lokalna i državna politička tema, a u aprilu su održane demonstracije protiv „suludih stanarina“ u Berlinu, u kojima je učestvovalo između 13.000 i 25.000 ljudi.

Lokalni političari promovišu „digitalizaciju“ Berlina, ali aktivisti strahuju da je reč o smišljenom poslovnom modelu. Kratak životni vek pojedinih startap kompanija ide u prilog stanodavcima, jer znaju da će za dve-tri godine ponovo moći da podignu kiriju.

Pored skoka stanarina, aktiviste zabrinjava i eksploatacija lokalne kreativne scene.

„Strateški su izabrali Krojceberg da bi iskoristili labavu mrežu kreativaca i atmosferu neuklapanja u bilo kakve kalupe i pravila, ovo je kraj koji bije glas da je bez predrasuda i pomalo otkačen“, kaže Konstantin Sergiju, član aktivističke organizacije „Bizim Kiez“.

On navodi da je kompanija „Sidewlak Labs“, u vlasništvu Guglove matične kompanije „Alfabet“, nedavno ponudila Torontu da obnovi obalu i napravi pametan grad, a to je, kako smatra, ozbiljan razlog da se posumnja da je interes kompanije da dođe do podataka.

„Verovatno su mislili da će se smestiti ovde i da će se ljudi osetiti oslobođeno, jer svi vole Gugl, zar ne? Ali neće im biti lako kao obično“, kaže aktivista koji koristi pseudnom Lari Pejdžblenk.

Osnivač sajta „Fuck Off Google“ ukazuje na to da je u prošlosti ove tehnološke kompanije bilo primera izbegavanja poreza i pokušaja masovnog nadziranja, što nije u skladu sa progresivnim vrednostima ovog dela Berlina.

On kaže da bi više voleo da grad postane „prestonica decentralizovane tehnologije, koja daje ljudima slobodu, umesto da je ograničava“.

 

Izvor: Tanjug

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Овај сајт користи Akismet за смањење непожељних порука. Сазнајте како се обрађују подаци ваших коментара.

Više u Internet

Kaspersky: Žene češće prepoznaju zloupotrebu tehnologije kao pretnju u stvarnom svetu i smatraju da je potrebna šira regulatorna intervencija

Advertiser Serbia18. новембар 2026.

Crni petak i kako da vas veliki popusti ne koštaju više nego što ste planirali

Advertiser Serbia18. новембар 2026.

Mala i srednja preduzeća u Srbiji u riziku: neusklađenost sa zahtevima IT bezbednosti dovodi do gubitka ugovora kod više od četvrtine ovih kompanija širom Evrope

Advertiser Serbia12. новембар 2026.

Od AI četbotova, preko TikToka pa do email poruka – sajber kriminalci prilagođavaju taktike napada navikama kupaca različitih generacija

Advertiser Serbia10. новембар 2026.

RSNOG 12: Od prvih veza do AI infrastrukture – 30 godina interneta u Srbiji

Advertiser Serbia9. новембар 2026.

Vladimir Daščenko, glavni istraživač za bezbednost u kompaniji Kaspersky

Advertiser Serbia3. новембар 2026.

Akcije Alphabeta zabeležile najveći jednodnevni pad u istoriji kompanije

Advertiser Serbia30. октобар 2026.

Čak 92% zaposlenih klikće na fišing mamce: zemlje iz regiona među najugroženijima

Advertiser Serbia30. октобар 2026.

Spremite se sa mnom za školu: koliko video o svakodnevnoj rutini može otkriti o detetu?

Advertiser Serbia29. октобар 2026.

Bolji CV uz AI: Može li veštačka inteligencija pomoći u pravljenju kvalitetne i bezbedne biografije

Advertiser Serbia23. октобар 2026.

Vaša porudžbina kasni: Kaspersky otkriva ranjivosti u skenerima bar-kodova, koje predstavljaju potencijalnu pretnju za poslovanje skladišta

Advertiser Serbia20. октобар 2026.

Zelenija strana digitalnog života: šta generacija Z očekuje od budućnosti tehnologije

Advertiser Serbia14. октобар 2026.

Meta ne dozvoljava reklame za TikTok na svojim platformama

Advertiser Serbia8. октобар 2026.

Kaspersky otkriva: DDoS napadi na dark webu dostupni već od 30 dolara, a usluge napada od samo 1 dolar

Advertiser Serbia29. септембар 2026.

AI preuzima milijarde poseta, pretraživači ih gube

Advertiser Serbia27. септембар 2026.
×