Zašto su podcasti tako popularni? Medijski fenomen istražili smo s novim voditeljima SoMoCasta

Borba za pažnju gledalaca u digitalnom prostoru je svake godine sve intenzivnija. Portali, televizije, streaming servisi, društvene mreže…svako traži svoj deo kolača.

 

U tom neprekidnom previranju jedan medij se ne gura među „velike“ igrače već u senci gradi svoju publiku koja je iz godine u godine sve veća. Radi se o podcastu, jazzu među medijskim platformama.

Procenjuje se da u 2025. godini između 200 i 250 miliona Evropljana redovno sluša podcaste, s trendom stalnog rasta. U Hrvatskoj ne postoje egzaktne brojke, ali vodeći kanali broje i po desetine hiljada pratilaca, s time da najpopularniji Podcast Inkubator ima gotovo 400.000 pretplatnika. Pritom je važno naglasiti da su to većinom mladi ljudi – prema prošlogodišnjem izveštaju KS&R-a, više od četvrtine pripadnika generacije Z i trećina milenijalaca slušaju podcaste svakodnevno.

SoMoCast ima dva nova moderatora

Svoje mesto pod hrvatskim podcast Suncem pronašao je i SoMoCast, koji baca novo svetlo na dinamičan svet digitalnog poslovanja, medija i marketinga. Isti je ove godine ušao u svoju četvrtu sezonu, a do sada je moderatorsku palicu držao Nikola Vrdoljak, direktor i partner u agenciji 404. Ove godine je dobio pojačanje, pa su tako voditeljsku ulogu uz njega preuzeli Petar Pavić, suosnivač S.T.A.R. Digital grupe i rukovodilac radne grupe za digitalni ADEX pri Hrvatskom udruženju digitalnih izdavača (HUDI), te Ivanka Mabić Gagić, izvršna direktorica hrvatske podružnice Aleph, koji je ujedno i glavni sponzor SoMo Borca. Sve epizode SoMoCasta koji ove godine emituje četvrtu sezonu, možete pogledati na somoborac.com/podcast.

Usled svega rečenog, postavlja se jedno pitanje: kako je medijski format čistog razgovora od sat ili više vremena uspeo u eri gde dominantno prolaze brze vesti i video zapisi od par sekundi?

Odgovor smo potražili uz pomoć novih voditelja SoMoCasta.

“Podcast je, realno, samo intervju pod drugim imenom – kao što je influencer samo rebrandirani ambasador. Nema tu prave revolucije: dvije osobe sjede, razgovaraju i snimaju se, baš kao na televiziji prije 50 godina. Nekada preko antene, danas preko YouTubea. Evolucija se dogodila više u percepciji nego u formatu. Ljudi danas žele vjerovati da dobivaju ‘neposrednu istinu’, ali često samo dobivaju nefiltrirani ego. U moru instant stručnjaka i populista koji ‘preko noći’ postaju autoriteti, odgovornost publike postaje jednako važna kao i autentičnost kreatora. Općenito bi ljudi trebali više provjeravati background i izvor informacija. Srećom, tradicionalni medijski brendovi ponovno vraćaju kredibilitet u doba potpune preplave fake i AI sadržaja. No, unatoč svemu, jasno je da će i podcasti te slični oblici individualnih kreatora-zvijezda i dalje činiti značajan i utjecajan dio medijskog krajolika”, istakao je Petar Pavić.

Dva faktora uspeha kod mlađe publike

Podcast može da ponudi nešto što mainstream mediji ne mogu – autentičnost, intimnost i slobodu za kreatore i brendove da izgrade direktne, lojalne veze sa svojom publikom.

Oni se ne moraju pridržavati korporativnih agendi ili privlačnosti za masovno tržište, već su po pravilu sirovi i nefiltrirani. Kreatori imaju slobodu da raspravljaju o temama koje ih zanimaju i da se povezuju sa svojom publikom na iskren način. Osim toga, podcasti uspevaju u nišnim prostorima, nudeći ciljani sadržaj visoko angažovanoj i specijalizovanoj publici.

Njihovom usponu su posljednjih godina pomogla dva faktora. Prvi je prelazak na video format, što je privuklo mlađu publiku koja ne želi samo da čuje voditelja, već želi i ga vidi.

Veliku ulogu u većoj popularizaciji igrao je i TikTok. Brojni kreatori podcasta počeli su da koriste platformu za izgradnju dosega, angažmana i zajednice oko dugometražnog sadržaja. Sve se češće može videti da video zapisi od 10 minuta imaju odličan reach i engagement, tako da pobijaju pravilo da uspevaju samo video zapisi od 60 sekundi.

“Nove tehnologije potpuno su redefinirale način na koji konzumiramo medijske sadržaje i očekivanja publike prema njima. Podcast je možda najbolji primjer tog pomaka – format koji je iz audio niše prerastao u dinamičan, višedimenzionalan medij zahvaljujući videu, društvenim mrežama i pametnim algoritmima distribucije. Posebno je zanimljiv utjecaj TikToka, koji je promijenio navike mlađe publike i otvorio prostor za nove načine promocije dugometražnog sadržaja kroz kratke, snažne isječke. Kreatori su time dobili alat koji im omogućuje da autentično grade zajednicu i prenose ideje kroz formate koji su im prirodni”, ističe Ivanka Mabić Gagić.

U tom kontekstu, podcast više nije samo razgovor – on postaje medijski ekosistem koji spaja intimnost, vizualni identitet i interakciju s publikom u realnom vremenu. To je transformacija koja pokazuje koliko su tehnologija i kreativnost ispreplitane u savremenom medijskom pejzažu, dodaje Mabić Gagić.

Autentičnost pre svega

Mabić Gagić je o toj temi pričala i s Hajdi Ćenan, suosnivačicom i direktoricom deep tech startupa airt, koja će gostovati u SoMoCastu. Intervju možete pogledati na Spotifyju, YouTubeu te na Apple Podcasts aplikaciji, gde možete pronaći i razgovore s drugim istaknutim ljudima s digitalne scene. Naime, u SoMoCastu su ove sezone već učestvovali Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja u CME Adria i predsednik HUDI-ja, Jan Jilek iz DotMetricsa, te Iva Kutle Škrlec, direktorica Destination Marketinga za MEA u Hiltonu. U novoj, četvrtoj sezoni, uz Hajdi Ćenan će još gostovati i Eoin Carrigan, Lead Industry Manager u Pinterestu.

Iz svega rečenog, možemo zaključiti da će podcast postajati sve uticajniji u oblikovanju načina na koji konzumiramo medije, s obzirom na to da će potražnja za personalizovanim sadržajem na zahtev sve više rasti. No, da bi u tome uspeo, moraće i dalje da ostane veran principu koji ga je i proslavio – autentičnosti. Ako ljudi počnu da nastupaju pred kamerom, riskira da izgubi ono što je format učinilo tako moćnim kroz sve ove godine.