
Narednih desetak dana, predstavićemo mišljenja nekih od najznačajnijih kreativnih direktora advertajzing scene u Srbiji a o fenomenu plagiranja ili prisvajanja tuđih ideja u reklamnoj industriji, koji spada u jedan od najvažnijih problema savremenog kapitalističkog sistema, kako zbog upražnjavanja te prakse, tako i zbog borbe zvaničnih institucija protiv te pojave. Zaštita ideja u pogledu njihovog autorstva mora se staviti u prvi plan iz ovog bitnog razloga: DINAMIČAN I NAPREDAN SISTEM PROMOCIJE BRENDOVA SAVREMENOG SVETA IMA U BUKVALNOM SMISLU SVAKODNEVNU POTREBU ZA NOVIM I SVEŽIM IDEJAMA…Razgovor vodio Nenad Danilović
_____________________________________________________________________________________
UVOD. Pitanje autentičnosti i originalnosti produkata advertajzinga postavljamo ne toliko iz moralnih i pravnih razloga koliko iz svakodnevne životne potrebe savremenog oglašavanja, koje mora day-by-day da prati promene u sadržaju i formi komunikacije ljudi. Internetizacijom i generalno digitalizacijom, stvoreno je jedno potpuno novo okruženje poslovanja, gde se novi podsticaji za razvoj komunikacije sa potrošačima odvijaju iz tenutka u trenutak. Nove ideje u komunikaciji zastarevaju vrlo brzo jer je sama komunikacija oslobođena u gotovo totalnom smislu. Drugim rečima, kopiranje tuđih ideja jeste oslanjanje (po prirodi ovog vremena) na zastarele ideje, jer su sam život i komunikacija postali „veća umetnost od umetnosti“. U prilog ovde iznetoj ideji, organizovali smo seriju intervjua sa značajnimm kreativcima u Srbiji. Nadamo se da će ovo imati pozitivan efekat u pogledu shvatanja značaja sveže kreativnosti i novih ideja, kako u svesti oglašivača, tako i kod kreativaca uposlenih u komunikacijskim agencijama svih vrsta.
Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su se odazvali na upit na ovu temu, koja je po svojoj prirodi dosta osetljiva i teži u većoj meri tajnosti nego javnosti.
_____________________________________________________________________________________
Našim sagovornicima postavili smo sledeća pitanja:
Kako prepoznati plagijat među produktima reklamne industrije? Koja je razlika između plagijata i slične ideje? Kako advertajzing agencija ili klijent mogu da dokažu da je neko iskopirao njihovu originalnu ideju?
Možete li navesti neke primere plagiranja kreativnih ideja u advertajzingu, bilo u svetu, bilo u Srbiji i regionu?
Da li ste se lično susreli sa krađom vaših i ideja vaše agencije? Da li je do krađe došlo na pičevima, posle realizacije i objavljivanja ideje u javnosti ili pak na neki treći način?
Da li se agencija u kojoj ste zaposleni na bilo koji način štiti od krađe sopstvenih ideja?
Na koji način vi i vaša agencija vršite samoregulaciju po ovom pitanju, odnosno, da li i kako izbegavate situacije u kojima biste vi potencijalno postali plagijator?
Koliko je originalnost ideja u advertajzing industriji danas uopšte na ceni? Da li se prednost daje originalnosti ideje ili se ide linijom pragmatizma i praktične koristi u poslovanju agencije, bez obzira na značaj autentičnosti/originalnosti primenjenih ideja? Uporedite svetske i ovdašnje tendencije u tom pogledu.
Gde leže glavni uzroci plagiranja i kopiranaja tuđih ideja u reklamnoj industriji?
Da li ste upoznati sa odredbama Zakona o autorskim i srodnim pravima i da li je taj zakon u svakodnevnoj upotrebi vaše agencije? Da li taj zakon uspeva da zaštiti interese vaše agencije, odnosno da li je on praktično upotrebljiv u praksi? Da li se nekada vaša agencija našla pred sudom, bilo kao tužitelj, bilo kao tuženi povodom pitanja zaštite autorskih i srodnih prava?
UROŠ VUKOVIĆ, Kreativni Direktor agencije PUBLICIS BEOGRAD
…kako prepoznati plagijat…
Plagijati mogu biti namerni kada lenjost, kratki rokovi, kreativna impotencija ili kombinacija svega navedenog učine da osobe koje rade u reklamnoj industriji posegnu za gotovim rešenjima i proverenim efektima nečeg što su već videli.
Ovako čist plagijat je veoma redak, ali su mnogo češće slične ideje i ovde se otvara široko polje arbitraže u kom procentu je nešto originalno.
Postoje i slučajni plagijati koji su uglavnom posledica neiskustva. Naizgled fantastične ideje koje su toliko jednostavne da se prosto čudite kako ih niko pre vas nije smislio… dok ne otkrijete da jeste.
U prevodu, ako dođete na ideju da nesto potpišete sa Think Different, ja bih ipak razmislio drugačije.
…primeri…Pozivam se na 5. amandman.
…susret sa pojavom…Nejupečatljiviji je slučaj bio kada je klijent usvojio rešenje ambalaže ali nije hteo da ga plati. Prezentacija koju smo mu ostavili bila je više nego dovoljna da „low cost“ dizajner završi posao. Proizvod ne odiše kvalitetom originalnog rešenja, ali se kopija te ideje i dalje nalazi na rafovima… i prodaje.
Ide život.
…zaštita …Uglavnom su se (post festum) „štitile“ u formi pisama ili direktnih poziva vlasnika agencija. Ipak retko se dešava da postoje apsolutno 100% čiste krađe ideja.
…samoregulacija…Najbolje rezultate daje kombinacija iskustva i autocenzure. Odličan alat za prevenciju štete!
Ali nije redak slučaj da se zbog kratkih rokova u fazi finalizacije projekta naiđe na kampanje koje u većoj ili manjoj meri liče na vaše rešenje (ne govorim o plagijatima). U tom slučaju je korektno da se to podeli sa klijentom kako bi na vreme bio upoznat sa mogućim posledicama. Ukoliko je klijent i dalje zainteresovan za egzekuciju ideje, nije loše osmisliti i eventualni krizni PR.
…značaj originalnih ideja u savremenom advertajzingu…Negde se sve kreće na relaciji (korporativna) kultura klijenta – agencijska kultura – lična klutura… ili možda reč „kultura“ treba zameniti s rečju „etika“? Pragmatizam ume da bude izražen ka strani klijenta, dok „težnja ka originalnosti“ krasi mlade entuzijaste.
Iskustveno gledano, originalno rešenje ne mora da bude i kvalitetno, zar ne? Ali originalna interpretacija kvalitetne ideje može da ima potencijal. Tu uglavnom i dolazi do prelaska te debele blurovane linije između plagijata i dobre varijacije na temu.
Tu ne postoji nikakva tendencija već samo koeficient $/t (budžet/vreme) koji može da utiče na opšti kvalitet rešenja, a manje više je isto gde god radili u ovoj industriji.
Razlikuju se samo plate.
…uzroci plagiranja…Pogledati originalni odgovor na prvo pitanje… da se ne bih plagirao :)
…zakonske odredbe, upoznatost i primena…Uglavnom smo upoznati sa zakonom i on je primenjljiv samo kod flagrantnog plagiranja kada je moguće dokazati da je u pitanju kopiranje a ne interpretacija.
Konflikti se u našoj industriji završavaju razgovorom između advokatskih kancelarija, nagovorima i pregovorima… jer mi se u suštini time bavimo – komunikacijom.
I na kraju, naš produkt je javan, a javnost ume da bude bolji sudija i bez sudskih veštaka. Pa ko voli, nek izvoli.
TEMA MESECA: GORAN RUŠKUC o plagiranju u advertajzingu
TEMA MESECA: ANA ŠUTIĆ o plagiranju u advertajzingu
TEMA MESECA: JANKO PAVLOVIĆ o plagiranju u advertajzingu
TEMA MESECA: BOJAN BRUKNER o plagiranju u advertajzingu
TEMA MESECA: SLAVOLJUB STANKOVIĆ o plagiranju u advertajzingu
TEMA MESECA: VLADIMIR MITROVIĆ o plagiranju u advertajzingu
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia
Pingback: TEMA MESECA: GORAN RUŠKUC o plagiranju u advertajzingu - Advertiser Serbia
Pingback: TEMA MESECA: ANA ŠUTIĆ o plagiranju u advertajzingu - Advertiser Serbia
Pingback: TEMA MESECA: SLAVOLJUB STANKOVIĆ o plagiranju u advertajzingu - Advertiser Serbia
Pingback: TEMA MESECA: JANKO PAVLOVIĆ o plagiranju u advertajzingu - Advertiser Serbia