Internet

Prosečna brzina interneta u svetu porasla 10%

Internet

LONDON – U svom redovnom kvartalnom izveštaju o brzinama interneta u svetu, koje se ovaj put tiče prvog kvartala 2015, kompanija Akamai je utvrdila kako je prosečna brzina interneta u navedenom periodu iznosila 5 Mb/s, što je rast od 10% u odnosu na prethodni kvartal

Ali manje od 5% korisnika u svetu ima brzine širokopojasnog interneta koje dosežu barem 25 Mb/s. Na godišnjem nivou najveći porast brzine Interneta pokazala je ostrvska državica Fidži (181%), a najmanji Japan (4%), dok se brzina Interneta smanjila u devet zemalja sveta.

Prvo mesto po prosečnoj brzini fiksnog Interneta držala je i dalje Južna Koreja s brzinom od 23,6 Mb/s, nakon čega sledi Irska s prosečnom brzinom od 17,4 Mb/s, Hong Kong (16,7 Mb/s), Švedska (15,8 Mb/s), Holandija (15,3 Mb/s), Japan (15,2 Mb/s), Švajcarska (14,9 Mb/s), Norveška (14,1 Mb/s), Letonija (13,8 Mb/s) te Finska (13,7 Mb/s).

Na globalnom nivou zastupljenost internet veza s brzinom od najmanje 4 Mb/s iznosi 63%, zastupljenost internet veza s brzinom od najmanje 10 Mb/s sada iznosi 26%, dok zastupljenost internet veza od najmanje 15 Mb/s pa na više iznosi 14%.

Što se tiče prosečnih brzina mobilnog Interneta, Velika Britanija je vodeća s brzinom od 20,4 Mb/s, nakon čega slede Danska s brzinom od 10 Mb/s, Švedska s 8,9 Mb/s, Rusija s 7,5 Mb/s, dok SAD ima brzinu od 4 Mb/s.

 

Izvor: bug.hr

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Više u Internet

„Aura farming“: šta se dešava kada dete preko noći postane mim?

Advertiser Serbia9. септембар 2026.

Francuski predsednik traži zabranu društvenih mreža za mlade u celoj EU

Advertiser Serbia8. септембар 2026.

Da li su osetljivi podaci koje čuvamo na telefonima dovoljno zaštićeni – Kaspersky upozorava na rizike

Advertiser Serbia2. септембар 2026.

Zašto je tako teško regulisati društvene mreže?

Advertiser Serbia1. септембар 2026.

Povratak u školu: pet pitanja koja deca treba da postave kada koriste sadržaje generisane pomoću AI za učenje

Advertiser Serbia1. септембар 2026.

Poljska traži da se sa 250 miliona evra kazni kompanija Meta zbog štetnog sadržaja

Advertiser Serbia28. август 2026.

Meta pristala da plati 17 milijardi dolara odštete u SAD i uvede mere zaštite dece

Advertiser Serbia27. август 2026.

Ljudski faktor i dalje u tri ključna katalizatora sajber-napada

Advertiser Serbia27. август 2026.

Ljudi više brinu o svojim pametnim telefonima nego o računarima, pokazuje najnovije istraživanje kompanije Kaspersky

Advertiser Serbia19. август 2026.

Od Zoom pozivnica do deljenih fajlova: 4,7 miliona napada malicioznim fajovima maskiranim u poslovne alate uoči kraja sezone godišnjih odmora

Advertiser Serbia16. август 2026.

Francuski izdavači novina traže da Google plaća naknadu za AI sažetke

Advertiser Serbia12. август 2026.

86% malih i srednjih preduzeća bilo je izloženo sajber-bezbednosnim incidentima tokom protekle godine

Advertiser Serbia12. август 2026.

YouTube pooštrava uslove za monetizaciju sadržaja kreatora

Advertiser Serbia11. август 2026.

Kaspersky: Generacija Z poznaje veštačku inteligenciju bolje od drugih generacija – i sve češće je doživljava kao prijatelja

Advertiser Serbia7. август 2026.

Sud naložio Meti da uplati 567 miliona dolara u fond za mentalno zdravlje dece

Advertiser Serbia7. август 2026.
×