[PLAĆENI PIČ?] NIKOLA ŽINIĆ, 5068.agency: „Agencije bi trebale prestati sudjelovati na pitchevima koji nisu plaćeni“

Razgovarali smo sa predstavnicima najznačajnijih agencija u Srbiji i regionu na temu plaćenog piča agencijama koje se takmiče za dobijanje posla od strane organizatora piča. Serijalom intervjua obuhvatili smo sve vrste agencija za tržišno komuniciranje, tako da će biti predstavljena mišljenja i stavovi advertajzing, PR i medijskih agencija. Ova tema je tokom vremena stekla status „škakljive“ jer se kroz nju prelamaju različiti interesi učesnika na tržištu promotivnih usluga. Ovog puta čast je pripala Nikoli Žiniću, Founder & brand & creative strategist 5068.agency……Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia

 
Da li po vašem mišljenju agencijama koje učestvuju na pičevima treba da bude isplaćena naknada od strane pozivaoca na pič?

– Da. Apsolutno.

Koje su glavne prepreke uvođenju sistema plaćenog piča?

– Svijesnost da se svaki rad treba platiti ili naplatiti. To je glavna barijera.

Ukoliko smatrate da učešće agencija na pičevima treba da bude plaćeno koji su koraci da bi to bilo ostvareno?

– Jednostavno. Agencije bi trebale prestati sudjelovati na pitchevima koji nisu plaćeni. Sve ostalo je samo naklapanje.

Koja je vaša procena troškova na godišnjem nivou koji nastaju učestvovanjem vaše agencije na pičevima?

– Po pitchu je trošak između 5.000 – 15.000 EUR. Ovisi o veličini, kompleksnosti zadatka. Ako kao agencija imate 5-6 poziva na pitch godišnje računica je jasna.

Koje su glavne stavke u strukturi troškova za učestvovanje na pičevima?

– Agencijska satnica i eventualni troškovi vanjskih suradnika (design, copy, etc) budući da pitch uvijek naleti u periodu kada su aktivni svi agencijski klijenti.

Kakav je uticaj AI na pič proces u pogledu troškova i u pogledu materijala s kojim se nastupa?

– AI je olakšao prvenstveno dio oko istraživanja i pripreme prezentacije. Ubrzao je taj process i oslobodio je vrijeme za kreativni dio procesa. Ne mogu procijeniti troškove, ali je pojačan angažman seniora koji trebaju donositi odluke, upravljati procesom i AI-jem.

Kako po vama treba da teče dobar i fer pič?

– Potpuna transparentnost. Sudjelovanje četiri agencije max, koje su to agencije, kolika je odšteta i koliko iznosi budget projekta za koji se pitcha. Naravno, i vrlo jasni kriteriji odabira agencije i na koje razdoblje.

Koliko često se dešava da pobedničko rešenje iz piča nikada ne zaživi u praksi?

– Događa se. Ali to nije problem pitcha. To je odluka klijenta. I oni imaju pravo na to ako su riješene sve financijske obveze. Razloga može biti puno.

Kakva je praksa na Zapadu kada je reč o plaćanju učestvovanja agencija na pičevima?

– Po mom iskustvu postoje dva modela. Uvijek su plaćeni. Ili imaju fiksnu odštetu ili su agencije pozvane da na kraju pitcha pošalju račun s utrošenim satima i troškovima.

Kakvu ulogu bi strukovna udruženja u oblasti tržišnih komunikacija trebalo da imaju u nastojanju agencija da institucionalizuju učešće na pičevima? Predstavnici kojih institucija i organizacija treba da sednu za sto da bi se razgovaralo i pregovaralo o institutu plaćenog piča?

– Sigurno da strukovna udruženja tu imaju glavnu ulogu. Ali, koliko sam ja upoznat, zakon o tržišnom natjecanju ograničava djelovanje u tom smjeru.

Mislim da kada jednom svi na ovim prostorima počnu razumijevati da svaki rad treba biti plaćen ili naplaćen, da nam neće trebati strukovna udruženja da rješavaju ovo pitanje.

Da li bi plaćanje učešća na pičevima agencijama donelo određene benefite oglašivačima, odnosno pozivaocima na pič?

– Da. Agencije bi puno lakše mogle staviti svoje najbolje ljude na pitch, a klijenti bi dobili najbolja rješenja na kraju dana.

 

Autor: Nenad Danilović
Foto: Tatjana Bukvić
Izvor: Advertiser Serbia