[O TRADICIONALNIM MEDIJIMA] MARINA BOLANČA, Abeceda komunikacije: „Najvažnije je jačanje profesionalnih standarda i očuvanje kredibiliteta – publika mora ponovno steći povjerenje u medije”

Razgovarali smo sa vodećim ljudima iz agencija za tržišne komunikacije u SEE regionu o tradicionalnim medijima, procesima koji se u njima odvijaju i potrebama za njihovim poboljšanjem. Ovoga puta čast je pripala Marini Bolanči, CEO agencije Abeceda komunikacije …Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia

 

Kako vidite stanje u domaćim tradicionalnim medijima? Koje procese prepoznajete u njihovom radu i postojanju? Koje značajne pojave primećujete u medijima bilo da su pozitivne, bilo da su negativne?

– Tradicionalni mediji – prvenstveno televizija, dnevne novine i magazini, u tiskanom ili digitalnom obliku – i dalje predstavljaju ključnu infrastrukturu za informiranje i oblikovanje javnog mnijenja. Njihova uloga u komunikacijskom ekosustavu temeljna je jer osiguravaju široku pokrivenost i kredibilitet koji su izuzetno važni za industriju tržišnih komunikacija.

Međutim, domaći mediji suočavaju se s brojnim izazovima: od ekonomske održivosti, preko promjena u potrošnji medija, do pritisaka koje donose nove tehnologije i globalne platforme.

Na tradicionalne medije snažno je utjecala digitalizacija i transformacija poslovnih modela. Tako svjedočimo prelasku tradicionalnih medija na online platforme, često kroz hibridne modele (tiskano izdanje + digitalno izdanje). Ipak, monetizacija digitalnog sadržaja ostaje velik izazov jer prihodi od oglašavanja ne prate pad prihoda u tisku. Također se osjeća i fragmentacija publike.
Gledatelji i čitatelji sve češće biraju specijalizirane izvore i nišne kanale. Televizija se još uvijek drži kao dominantan kanal, ali s rastom streaming servisa i društvenih mreža, mediji su prisiljeni redefinirati načine na koje privlače pozornost.

U moru brzih i često nepouzdanih informacija, profesionalni mediji pokušavaju očuvati standarde novinarstva i poziciju pouzdanog izvora. To postaje njihov najveći kapital, ali istovremeno i izazov u održavanju razine profesionalizacije.

Zahvaljujući digitalizaciji, informacije su dostupnije nego ikad. Tradicionalni mediji naučili su koristiti internet i društvene mreže za širenje dosega.

Sve više medija razvija audio i video formate, podcaste, interaktivne priloge, što doprinosi većem angažmanu publike.

Regionalna suradnja i povezivanje: Posebno na malim tržištima, raste broj inicijativa za zajedničke projekte i razmjenu iskustava između redakcija i agencija.

Negativne pojave i izazovi vezani su prvenstveno uz ekonomske pritiske i ovisnost o oglašivačima. Financijska održivost ozbiljan je problem, što ponekad dovodi do kompromisa u uredničkoj neovisnosti.

Pad povjerenja u medije svakako je jedan od izazova. Publika je sve kritičnija i često sumnjičava zbog percepcije političkih ili komercijalnih utjecaja.

Mediji su često, zbog borbe za veću gledanost, preplavljeni senzacionalizmom. Kako bi privukli pozornost, pojedini pribjegavaju tabloidizaciji sadržaja, što dugoročno narušava reputaciju cijelog sektora.

Možete li da izdvojite najznačajnije činioce koji definišu domaću medijsku sliku?

– Ekonomska održivost – mediji se suočavaju s padom prihoda i traže nove modele opstanka. Drugi čimbenik su politički i društveni utjecaji, koji značajno oblikuju uređivačke politike i percepciju povjerenja publike.
Treći, digitalna transformacija mijenja način konzumacije sadržaja i otvara nova pravila igre. Tu je i fragmentacija publike – navike se mijenjaju, mlađe generacije sve više odlaze na digitalne kanale.

Konačno, kredibilitet i profesionalni standardi postaju presudni: oni mediji koji uspiju očuvati povjerenje izdvajaju se i opstaju u konkurenciji, kako domaćoj tako i globalnoj.

Uporedite medijske scene u državama regiona

– Medijske scene u regiji imaju dosta sličnosti – svi se suočavaju s padom prihoda tradicionalnih medija, digitalnom transformacijom i fragmentacijom publike. Ipak, postoje razlike u stupnju razvijenosti tržišta i neovisnosti redakcija. U državama, poput Slovenije i Hrvatske, primjetan je jači naglasak na profesionalnim standardima i digitalnim inovacijama.

U državama s manjim tržištima, mediji su ranjiviji i više ovisni o političkim i komercijalnim utjecajima. Zajednički izazov svima je kako pronaći održiv balans između ekonomije, profesionalizma i povjerenja publike.

Koje su karakteristike ovdašnjeg auditorijuma i da li te karakteristike utiču na kreiranje medijskog sadržaja i u kojoj meri je izražen taj uticaj?

– Publika u našoj regiji vrlo je heterogena – starije generacije i dalje preferiraju televiziju i tisak, dok mlađe prelaze na digitalne kanale i društvene mreže. Auditorij je istodobno i informiran i kritičan, ali i sklon senzacionalizmu i brzim vijestima. To izravno utječe na medijski sadržaj: s jedne strane raste pritisak da se proizvodi što atraktivniji i brži sadržaj, često s tabloidnim elementima, a s druge strane, oni mediji koji uspijevaju kombinirati relevantnost, kredibilitet i formate prilagođene digitalnim navikama publike, grade dugoročno povjerenje i lojalnost.

Ukoliko smatrate da domaćim medijima treba poboljšanje u kojim smerovima bi to poboljšanje išlo?

– Najvažnije je jačanje profesionalnih standarda i očuvanje kredibiliteta – publika mora ponovno steći povjerenje u medije. Potrebno je ulaganje u kvalitetan sadržaj, istraživačko novinarstvo i tematsku raznolikost, umjesto dominacije senzacionalizma.

Također, mediji moraju pronaći održive poslovne modele u digitalnom okruženju i aktivnije koristiti inovacije i nove formate.

Ključ je u balansu između brzine i kvalitete, kao i u očuvanju uredničke neovisnosti od političkih i komercijalnih pritisaka.

 
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia