Dr. mreže

Medijski trendovi u 2023

Dr. mreže

Medijski stručnjaci predviđaju na koji način će tehnološke promene i ekonomske prilike uticati na način delovanja medija u narednoj godini.

 

Posledice pandemije COVID-a 19, rat u Ukrajini i globalna recesija stvorili su uslove u kojima je uloga kvalitetnog novinarstva posebno važna ali prouzorkovali su i veliki porast pojave izbegavanja vesti kod publike koja je prezasićena negativnim vestima. Nakon godina kontinuiranog rasta, prvi put vidimo opadanje vremena provedenog online, kao i fenomen izbegavanja vesti uzrokovan anksioznošću i stresom koji proizvode negativne vesti i društvene mreže.

Prema Reutersovom izveštaju iz jula 2022., čak 38% ispitanika izvegava čitanje vesti „često ili ponekad“ (u poređenju sa 29% 2017. godine) zbog toga što im „utiče na raspoloženje“. U anketi sprovedenoj u sklopu Reutersovog godišnjeg izveštaja o medijskim trendovima, 72% anketiranih izdavača smatra da je ovo ozbiljan problem, te će u narednoj godini posvetiti posebnu pažnju formatima eksplanatornog novinarstva, Q&A formatima i inspirativnim pričama kao načinima da privuku publiku umornu od „doomscrollinga“ i negativnih vesti o ratu, recesiji i pandemiji.

Poslovni modeli

Kada je reč o poslovnim modelima, medijske kuće nastavljaju da investiraju u razvoj različitih modela pretplate i plaćenog sadržaja. Među izdavačima anketiranim u Reuters-ovom istraživanju vlada zabrinutost zbog porasta troškova, pada zainteresovanosti oglašivača i usporavanja rasta prihoda od pretplata. Kao rezultat rasta cene papira na svetskom tržištu i problema sa distribucijom, očekuje se gašenje određenog broja štampanih izdanja i otpuštanje radnika, a na probleme nisu imuni ni televizijski i radio servisi, od kojih neki sada eksperimentišu sa uvezivanjem sa velikim streaming servisima da bi došli do šire publike.

Na model poslovanja online medija i oglašivače osetan uticaj će imati i ukidanje kolačića treće strane za najkorišćeniji internet pregledač na svetu, Chrome, predviđeno za kraj 2024. godine, te nova rešenja plasiranja online oglasa i digitalnog biznisa poput Google-ovog Privacy Sandboxa.

Veštačka inteligencija

Kako će izgledati mediji u 2023. godini? Upitan je ChatGPT.

Žao mi je, nisam u stanju da predvidim budućnost ali verovatno je da će mediji nastaviti da se razvijaju i menjaju tokom vremena. Neki od mogućih trendova uključuju nastavak razvoja digitalnih medija, povećanu upotrebu interaktivnih tehnologija i rast važnosti društvenih mreža i sadržaja koji kreiraju korisnici. Pored toga, moguće su promene u načinu na koji ljudi konzumiraju medijski sadržaj, kao i promene u načinu produkcije i distribucije sadržaja.“

Tehnologija čiji se uticaj na novinarstvo očekuje i najavljuje već godinama, u 2022 je doživela značajan napredak i pokretanjem niza alata na veoma stvaran način ušla u novinske redakcije. Skoro 40% ispitanika u Reuters-ovom istraživanju medijskih kuća eksperimentiše sa upotrebom veštačke inteligencije u svakodnevnoj produkciji medijskih sadržaja.

Nove aplikacije poput ChatGPT-a i DALL-E 2 pružaju nove prilike za poboljšanje efikasnosti i poluautomatizaciju proizvodnje te stručnjaci naglašavaju da bi ozbiljnije uvođenje alata baziranih na veštačkoj inteligenciji u medijske redakcije moglo osloboditi novinare i novinarke zadataka pisanja svakodnevnih vesti, dajući im više vremena da se posvete istraživanju i kompleksnijim pričama. S druge strane, produkcija dobro napisanih i vizuelno privlačnih dezinformacija postala je na ovaj način jednostavnija i pristupačnija, te su sintetički mediji i deepfakes sve uvjrljiviji i sada predstavljaju još jedno polje borbe sa dezinformacionim sadržajima u online prostoru. U 2023. očekuje se dalje grananje potencijalnih primena ove tehnologije, praćeno etičkim i regulatornim debatama o ulozi veštačke inteligencije u modernom društvu.

Formati i distribucija sadržaja

Kada je reč o formatima plasiranja sadržaja, stručnjaci predviđaju nastavak popularnosti one-to-many kanala distribucije, čiji su najistaknutiji predstavnici podcast i newsletter, koji su pokazali da povećavaju lojalnost publike i u koje nastavlja da ulaže oko 70% izdavača u Reutersovom izveštaju. Stručnjaci sa zanimanjem prate i razvoj poslovnog modela platforme za newslettere Substack, koja je doživjela veliki porast popularnosti 2020. godine i za čije newslettere, koje kreiraju i brendiraju poznati novinari i novinarke i druge prominentne ličnosti, danas plaća 1,5 milion pretplatnika. Ipak, neki smatraju da je ovakav model produkcije sadržaja teško održiv za jednu osobu te da ćemo u narednoj godini videti kreiranje mikro kompanija i timova okupljenih oko produkcije e-mail biltena.

Samo pet posto medijskih lidera anketiranih u Reuters-ovom istraživanju planira da investira u metaverse, ambiciozni projekat virtuelne stvarnosti koji je najavila kompanija Meta, a čiji spori napredak sve manje inspiriše poverenje izdavača i investitora. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je veća upotreba interaktivnih formata i iskustava oblikovanih u virtuelnoj i augmentiranoj stvarnosti neizbežan naredni korak te da velike tehnološke kompanije Google, Microsoft i Apple takođe dugoročno ulažu u ove tehnologije i razvijaju aplikacije i alate za virtuelnu i augmentiranu stvarnost.

Društvene mreže

U porastu su i planirane investicije u vertikalne video formate, kao posledica popularnosti ovakve vrste sadržaja na društvenoj mreži TikTok, a prateći medijske navike i interesovanja generacije Z izdavači planiraju investicije i u sadržaje prilagođene Instagramu i YouTube-u. Nove generacije se odmiču od korišćenja Facebooka, iako je on i dalje relevantan izvor poseta za određene demografske grupe, a nepredvidivo upravljanje Twitter-om novog vlasnika Elona Muska pokrenulo je debatu o tome koja će mreža biti dostojan naslednik u slučaju kolapsa najpopularnije društvene mreže među medijskim radnicima. Kao jedan od potencijalnih naslednika profilirala se decentralizovana mreža Mastodon, koja po dizajnu podseća Twitter i čiji je broj aktivnih korisnika od Muskovog preuzimanja Twitter-a do danas porastao sa 300 hiljada na 2.5 miliona, a novinari i novinarke okreću se i LinkedIn-u i Instagramu kao alternativama Twitter-u.

Regulatorni napori usmereni na društvene mreže takođe će imati uticaja na medijske kuće koje se snažno oslanjaju na ove kanale distribucije sadržaja. Stupanje na snagu Akta o digitalnim uslugama (DSA) krajem 2022. donelo je niz promena u načinu na koji su društvene mreže dužne da pristupe štetnim sadržajima, te će 2023. godina biti pravi test za implentaciju ove velike evropske regulative.

Izveštavanje o klimatskim promenama

Kako efekti klimatskih promena postaju sve očitiji i dramatičniji, medijske redakcije moraju da donesu odluku kako na informativan i stručan način da pristupe izveštavanju o ovom kompleksnom problemu. Oko 50% ispitanika u Reuters-ovom istraživanju medijskih kuća navodi da su kreirali posebne timove za izveštavanje o klimatskim promenama, a trećina ih zapošljava novo osoblje specijalizovano za ovu temu.

Ljudska prava i digitalne tehnologije

Odnos ljudskih prava i tehnologije poslednjih godina je sve više u fokusu etičkih i regulatornih razmatranja. Pitanja privatnosti, slobode izražavanja, ekonomska i socijalna prava na internetu još su aktuelna, a sada im se pridružuju i razmatranja zaštite ljudskog integriteta i slobodne volje u kontekstu razvoja veštačke inteligencije i razvoja u oblasti nanotehnologija. Evropska unija u 2023. radi na nizu regulacija na polju zaštite podataka, veštačke inteligencije i sajber sigurnosti.

Pitanja pristupa internetu i dostupnosti online sadržaja od posebnog su značaja u kontekstu društvene isključenosti određenih kategorija, a međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih i digitalnih prava poslednjih godina posebnu pažnju usmeravaju i na principe dizajna internet tehnologija, tražeći da se poštovanje ljudskih prava uključi u sam proces razvoja tehnologija.
 

Izvor: media.ba

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Više u Dr. mreže

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2022] 404: „Ožujsko – Svjetsko nogometno prvenstvo“

Advertiser Serbia30. маја 2023.

Stariji preuzimaju TikTok naloge influensera kako bi se približili deci

Advertiser Serbia22. маја 2023.

Montana prva američka država koja je zabranila TikTok

Advertiser Serbia18. маја 2023.

Digitalno odrastanje u Srbiji: Kako internet utiče na ponašanje, razvoj i dobrobit mladih i dece?

Advertiser Serbia11. маја 2023.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2022] IMAGO OGILVY: „Feed your greatness“ za Bite Me Nutrition

Advertiser Serbia11. маја 2023.

Taker Karlson pokreće emisiju na Twitteru

Advertiser Serbia10. маја 2023.

Američki regulator traži da se Meti zabrani zarađivanje na deci i mladima

Advertiser Serbia4. маја 2023.

[ISTAKNUTI KOMUNIKACIJSKI PROJEKTI 2022] IMAGO OGILVY: „Pipi Guza“ za Pipi Beverages

Advertiser Serbia24. априла 2023.

Ilon Musk najavio tužbu protiv Microsofta

Advertiser Serbia20. априла 2023.

Tramp ponovo na Instagramu, reklamira digitalne kartice

Advertiser Serbia18. априла 2023.

MILA PAŽUN, Digital Element: TikTok – platforma za privlačenje novih talenata

Advertiser Serbia4. априла 2023.

Redakcije ne žele da plaćaju Twitter Blue, kvačica uklonjena sa New York Timesa

Advertiser Serbia4. априла 2023.

Predstavnički dom Kongresa ovlastio predsednika SAD da zabrani TikTok

Advertiser Serbia2. марта 2023.

Evropska komisija zabranjuje TikTok na službenim uređajima

Advertiser Serbia23. фебруара 2023.

Meta uvodi pretplatu za Facebook i Instagram

Advertiser Serbia21. фебруара 2023.