MANUELA ŠOLA, Komunikacijski laboratorij: „Od Crisis Simulation treninga korist imaju sve organizacije“

Razgovarali smo sa Manuelom Šolom, generalnom direktoricom agencije Komunikacijski laboratorij, o novoj usluzi njene agencije pod nazivom Crisis Simulation. Manuelu smo pitali šta je zapravo Crisis Simulation, kome je namenjen, kako usluga funkcioniše i o drugim bitnim elementima Crisis Simulation…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia

 

Draga Manuela, recite nam, za početak, šta je zapravo Crisis Simulation?

– Crisis Simulation je trening krizne komunikacije koji funkcionira kao interaktivni softver simulirajući stvarnu krizu u sigurnom okruženju. Bez obzira na intenzitet krize, ulogu, odnosno odgovornost koju organizacija ima u krizi te potencijalnu opasnost za reputaciju i dionike, činjenica jest da niti jedna industrija, odnosno organizacija, nije imuna na krizu.

Glavni cilj ovog treninga je kroz unaprijed pripremljene scenarije krize, koja se odvija na digitalnoj platformi gotovo identičnoj svakodnevnom digitalnom okruženju, pomoći u procjeni pripremljenosti timova za uspješno rješavanje krize.

Nakon treninga, tim komunikacijskih stručnjaka priprema analizu i izvještaj prema unaprijed definiranim ciljevima na temelju detaljnih evaluacijskih upitnika te daje daljnje preporuke za unaprjeđenje vještina upravljanja komunikacijom.

Kome je namenjen Crisis Simulation?

-Trening je namijenjen svima koji žele uspješno upravljati kriznim situacijama. Pravovremenom pripremom moguće je pozitivno utjecati na njezine ishode. Prvenstveno je koristan top menadžmentu, komunikacijskim stručnjacima i donositeljima odluka u različitim organizacijama kako bi procijenili i unaprijedili vještine upravljanja kriznom komunikacijom.

Kroz ovaj trening se može preispitati i učinkovitost postojećih kriznih priručnika za koje možda postoji potreba prilagodbe s obzirom na aktualna mikro i makro okruženja u kojima organizacija posluje.

Na koji način ste izvršili organizaciju treninga u kompanijama koje koriste ili će koristiti ovaj vaš alat?

– Prvi korak je pripremna faza koja može trajati više mjeseci, ovisno o kompleksnosti scenarija krize. U ovoj fazi ne sudjeluju polaznici treninga već predstavnik kompanije koji ne sudjeluje na treningu, ali s kojim se određuju glavni elementi treninga – cilj i scenarij. Ispravno definiranje cilja iznimno je važno kako bi se mogli što preciznije evaluirati rezultati. Evaluacijska tablica je osnova za izradu izvještaja u kojem su detaljno, prema definiranim ciljevima, ocijenjeni elementi kao što su – vrijeme i način organizacije tima, koliko su kvalitetno i u kojem vremenu mapirali dionike, kako su funkcionirali kao tim, koliko su strateški promišljali situaciju, jesu li koristili sve dostupne alate i slično.

Trenutno imamo dva definirana scenarija simulacije te postoji mogućnost kreiranja individualiziranog scenarija, koji se onda izrađuje posebno prema specifičnim zahtjevima i potrebama klijenta.

Ima li ova vaša usluga konkurenciju u regionu?

– Kao jedna od vodećih domaćih agencija za upravljanje komunikacijama, klijentima uvijek želimo osigurati kvalitetnu uslugu, posvećen tim te suradnju koja doprinosi ostvarivanju rezultata. Kontinuiramo pratimo trendove u globalnoj komunikacijskoj industriji te nam je zadovoljstvo da nakon dvije godine razgovora s partnerskom agencijom iz Njemačke prvi u regiji predstavljamo ovakvu vrstu treninga krizne komunikacije.

Pojam krize je širok, šta zapravo uključuje fenomen koji zovemo krizne komunikacije, s obzirom da je vaša usluga namenjena upravo tome?

– Krizna komunikacija je dio sveobuhvatnog kriznog menadžmenta i može pomoći organizaciji u minimiziranju negativnih učinaka na dionike, reputaciju, oporavak nakon krize i što brži povratak u „normalno“ poslovanje. Puno se može učiniti upravo u pretkriznoj fazi u kojoj je ključna riječ priprema – cilj je detektirati i procijeniti rizike kako bi se organizacija učinkovito pripremila za potencijalne neželjene događaje. U ovoj fazi, moguće je i spriječiti nastanak krize ako učinkovito prepoznamo rizike i naučimo upravljati njima. To je faza prikupljanja informacija. Ključni alati ove faze su, primjerice, krizni komunikacijski plan, krizni tim, definiranje kanala komunikacije, mapiranje dionika te upravo treninzi krizne komunikacije.

Krize pogađaju sve oblasti privrede, a da li ipak postoje one koje su osetljivije na krizne situacije? Koje su to industrije ili privredne oblasti?

– Podatak kaže da se čak 50 posto kriza događa u FMCG i farmaceutskoj industriji što je razumljivo, jer svi jedemo, pijemo i razbolijevamo se. Dodatno, prema podacima Instituta za krizni menadžment, čak je oko četvrtina kriza u svijetu izazvana od strane zaposlenika i članova organizacije.

Tim više postoji potreba za edukacijom zaposlenika o postupanjima za vrijeme krize jer su oni jedni od ključnih dionika s kojima se često ne komunicira učinkovito i pravovremeno kad kriza krene.

Koje su to vrste kriza koje u današnje vreme najviše ugrožavaju kompanije?

– S obzirom na to da smo svakodnevno sve više prisutni u digitalnim okruženjima svakako su u porastu hakerski/cyber napadi koji su se unazad dvije godine događali svakih 11 sekundi. Također, prema Izvješću o globalnim rizicima za 2022. godinu Svjetskog ekonomskog foruma na prvom mjestu kratkoročnih prijetnji su ekološke prijetnje uzrokovane ekstremnim vremenskim uvjetima koji nas i sada sve više pogađaju. U porastu su i krize vezane uz ESG područja, krize kao rezultati ekonomskih i političkih događaja koji mogu biti lokalnog ili globalnog karaktera te mnoge druge.

Koje vrste kompanija vidite kao najpogodnije korisnike vaše usluge? Da li su to velike nacionalne i multinacionalne kompanije ili su to kompanije neke druge veličine i strukture?

– S obzirom na podatke koje sam istaknula zaista vjerujem da od ovakvog treninga korist imaju sve organizacije. Kad se kriza dogodi, ključno je da mi budemo ti koji upravljamo koracima i procesom, umjesto da kriza upravlja nama. Ključna riječ je upravo kontrola koja se može „vježbati“ kroz treninge krizne komunikacije. Jer, kad nastupi kriza, ovisno o tipu i intenzitetu, nalazimo se u izrazito stresnim situacijama koje zahtijevaju hladnu glavu, brzo donošenje odluka, učinkovito upravljanje komunikacijama s brojnim dionicima koje moraju biti dosljedne, transparentne i pravovremene. Sve kako bi se minimizirala potencijalna reputacijska i realna šteta za poslovanje.

Kakav prijem očekujete kod kompanija u pogledu zainteresovanosti za korišćenje Crisis Simulation? Ovom prilikom moramo da primetimo da je prostor Jugoistočne Evrope kao stvoren za primenu ovog vašeg alata, s obzirom na činjenicu da je za neka društva kriza “način postojanja”, kao što su Srbija, BiH itd.

– Tržište već vrlo dobro reagira na novu uslugu pogotovo s obzirom na činjenicu da unazad tri godine živimo i poslujemo u društvenom i ekonomskom okruženju latentnih kriza na koje niti jedno tržište nije imuno, a koje nam nameću svakodnevnu prilagodbu poslovanja. Vjerujemo da će i kompanije na tržištu JI Europe prepoznati potencijal ovog alata jer zaista nije pitanje hoće li se kriza dogoditi, nego kad se dogodi – jesmo li spremni za nju i što sve moramo poduzeti da bi ostavila minimalne posljedice za dionike i za poslovanje organizacije i reputaciju. Kompanije trebaju osvijestiti da je cilj svakog dobrog upravljanja krizom da se za nju ne sazna.

 
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia