Kreativni direktori su heart&soul svih dobro utemeljenih komunikacijskih agencija. Pročitajte šta o kreativnosti misli Vladimir Mitrović, Kreativni Direktor agencije Ovation…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik Izdanja Advertiser Serbia
Ocenite i dajte viđenje rada svoje agencije u pogledu kreativnog doprinosa u 2024. godini
– U svakom doprinosu sve se nekako uvek svodi na odnos. Prvo jasan odnos prema sebi, kao nekom ko može da doprinese, u ovom slučaju kreativno. Zatim odnose među nama koji radimo u agenciji Ovation, odnose prema klijentima, kolegama iz drugih agencija, partnerima, brendovima, temama i na kraju samom poslu.
Šira slika koju stičete tada, kada se otvarate, a ne zatvarate u sebe i samo svoj uspeh ili neuspeh je po mom mišljenju ključna za napredak svih nas.
Tu su naravno i odnosi između festivalskih radova i radova koji nemaju festivalski karakter ali i jedni i drugi nedvosmisleno pomažu rastu i napredovanju brendova za koje radimo. U 2024. smo napravili dobar odnos između njih. Idemo u 2025. još jače.
Dajte ocenu rezultata rada nacionalne ali i regionalne advertajzing scene u 2024. godini…Izdvojite najbolje nacionalne i regionalne kampanje, uz obrazloženje
– Mislim da tu nije bilo velikih promena u odnosu na 2023. Kod nas, pa i u regionu postoji jako fin odnos između pametnih i šarmantnih komercijalnih i društveno odgovornih radova, a to je uvek važno za razvoj naše profesije.
Nadam se da će broj ovakvih kampanja nastaviti da raste u 2025. godini, jer niko ne želi dosadan sadržaj. Izdvojio bih nekoliko domaćih i regionalnih kampanja:
– „Guarana Aziana“ – Fullhouse Ogilvy Knjaz Miloš. Odlična art direkcija.
– „Samsung Raspustolovina“ – kampanja McCann BG i Samsung. Odličan primer koliko je važno menjati formate komunikacije.
– „Kasato Kukica“ – Žiška i Jaffa Crvenka. Jedostavno – jako zabavna digital kampanja.
– „Budi hrabar, budi zdrav“ – kampanja BBDO Zagreb i Ožujskog piva za redovni pregled prostate, Neverovatno šarmantna i jaka kampanja za neverovatno nešarmantan, ali neophodan pregled.
– „Start-up Package“ – McCann Skoplje i Halkbank Skoplje. Pravi primer dobre, a „insight-full“, „low budget“ kampanje.
– „BOOKtiga: Prihvati poziv“ – Studio Sonda i gradska knjižnica Poreč. Jako zabavna i pametna upotreba AI alata.
..a od naših kampanja:
– „Chipsy Kings – Kraljevska promocija“, za Chipsy;
– „Pitanja koja samo žene čuju“, za Libresse;
– „Kontroliši se“ – Ovation / Movembar Brke.
Koje svetske kampanje ili značajni pojedinačni radovi iz 2024. godine su privukli vašu pažnju i zašto?
– „Assume That I Can“ – CoorDown; Agency: Small
Kampanja protiv stereotipnih pretpostavki.
– „Is it even a city?“ – Visit Oslo; Agency: Newslab
Odličan ugao. Ne overpromise, već underpromise.
Kako vidite advertajzing danas, da li je on više konzervativni ili više dinamički sistem delovanja? Da li više pripada mišljenju tradicije ili mišljenju revolucije? Koliki su njegovi revolucionarni kapaciteti i kako se se ti kapaciteti izražavaju?
– Advertajzing, kao i mnoge druge industrije, uvek reflektuje vrlo jasno svet u kom živimo, kao i promene koje se u njemu dešavaju. A promena je million. Ništa revolucionarno u komunikacionom smislu advertajzing danas ne donosi, ali donosi mnogo, u svakom trenutku.
Odsustvo „revolucionarnosti“ ne znači i odsustvo kvaliteta. Jednostavno, broj kampanja po sekundi je toliko veliki da je izraz „so last year“ odavno postao „so last week“.
U post-woke periodu, advertajzing verovatno sada traži novi jak globalni fenomen kao sledeće uporište.
A možda mu i ne treba. Sve dobre lekcije i dobri primeri woke advertajzinga su svakako otvorili vrata „no bullshit komunikaciji“, kao poželjnoj i očekivanoj. A to uopšte nije mala stvar.
Može li pojedinačna advertajzing industrija da poseduje pravo na pobunu u organizovanom obliku? Postoji li mogućnost da advertajzing industrija pusti glas od sebe kada su u pitanju značajni društveni, politički i drugi problemi kolektiviteta? Da li je tako nešto moguće na nacionalnim prostorima nastalim na području ex-YU?
– Pravo na pobunu? Naravno da može, ukoliko ima smisla. U kontekstu komunikacije, to bi trebalo da bude pobuna protiv glupe i dosadne komunikacije koja vređa inteligenciju.
Što se tiče „puštanja glasa“, advertajzing industrija globalno je to već uradila u woke komunikaciji, koristeći s vremena na vreme važne društveno političke događaje kao podlogu za komunikaciju, određnih brendova ili proizvoda. Ali što je šire išla u iskorišćavanje kolektivne „problematike“, ta komunikacija je lošije prolazila, a čim bi kretala iz ličnih insajta, prolazila je bolje.
Mišljenja sam da advertajzing ima snagu za promenu, naročito kroz osvešćivanje određenih zabluda, stereotipa i predrasuda. Isto tako postoje i jasna očekivanja publike kojim i kakvim promenama bi advertajzing trebalo da se bavi.
Kritičnost, svesnost i osetljivost današnjeg, pa čak i prosečnog konzumenta advertajzing sadržaja je na mnogo zavidnijem nivou u odnosu na period od pre 5 ili 10 godina, tako da nema gledanja kroz prste.
Šta je po vama budućnost advertajzinga – plivanje u utopiji, distopiji ili nećem trećem?
– Nečem trećem.
Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia
Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter
Facebook
Twitter
LinkedIn
RSS