IVANA BOBIČIĆ, Represent Communications Crna Gora: „Neformalna komunikacija može da bude mač sa dvije oštrice, posebno za one sa manje životnog i profesionalnog iskustva“

Povodom predstojećeg CIM Foruma, koji će biti održan od 28. do 31. maja u Kotoru, razgovarali smo sa Ivanom Bobičić, izvršnom direktoricom agencije Represent Communications Crna Gora. Ivana će na ovom renomiranom događaju, koji na jedno mesto dovodi i spaja izuzetne kreativce i profesionalce iz različitih oblasti kao što su advertajzing, kultura, novinarstvo, sport, nauka, menadžment, učestvovati na panelu pod nazivom „Da pređemo na ti”…Razgovor vodio Nenad Danilović, glavni i odgovorni urednik izdanja Advertiser Serbia.

 

Draga Ivana, na predstojećem CIM Forumu učestvovaćete na panelu koji nosi naziv „Da pređemo na ti”. Možete li ukratko da nam predstavite šta je tema, odnosno sadržaj ovog panela, ko su učesnici i kakva su vaša očekivanja od njega?

– Panel „Da pređemo na ti” otvara jednu inspirativnu i zanimljivu temu evolucije poslovnih i interpesonalnih komunikacija i kako svakodnevne promjene potreba, strukture i očekivanja publike transformišu način na koji im se obraćamo u poslovnom i javnom prostoru. Činjenica je da živimo u vremenu kada se granice lakše brišu, neformalna komunikacija se čini prirodnim, nekada i podrazumijevanim i lagodnijim načinom komunikacije, ali istovremeno otvara pitanje da li ta bliskost koja proizilazi iz neformalosti, po automatizmu znači i profesionalnost i slobodu. Upravo o tom izazovu balansiranja između ove dvije krajnosti ćemo razgovarati na CIM Forumu.

Na moje veliko zadovoljstvo, scenu ću podijeliti sa dragim kolegama koje imaju zavidno profesionalno iskustvo u bankarskom sektoru Natašom Šćepanović, direktoricom marketinga u Erste banci i Nemanjom Đurašković, direktorom marketinga, komunikacija i CRM-a u CKB banci. Za dobru energiju i dinamiku razgovora biće zadužena Aleksandra Petrovski, novinarka i brand storyteller.

Koje su prednosti neformalne komunikacije a koje su prednosti formalne komunikacije?

– Oba načina komunikacije imaju svoju svrhu i opravdanost. Neformalna komunikacija olakšava interakciju, brže gradi bliskost i osjećaj pristupačnosti, posebno u vremenu kada ljudi više reaguje na otvorenost, nego na strogu korporativnu distancu. Sa druge strane, formalna komunikacija će uvijek imati svoje jasno mjesto i težinu, sa strože i jasnije postavljenim granicama.

Postoje situacije koje ne trpe neformalan ton i obratno, a ključna vještina svakog lidera i dobrog komunikatora je da napravi dobru procjenu i odabere pristup koji je prigodan kontekstu, prilici i publici kojoj se obraća.

Suština je da se oba komunikacijska stila moraju zasnivati na poštovanju, etici i profesionalnim standardima.

Postoje li određeni rizici u primeni neformalne komunikacije sa klijentima?

– Ukoliko svoju komunikaciju, ma kakav stil njegovali, dobro promislite, pripremite i zasnivate je na načelima poštovanja sagovornika, prilike i konteksta, prostor za rizik je minimalan. Neformalna komunikacija može da bude mač sa dvije oštrice, posebno za one sa manje životnog i profesionalnog iskustva, jer može da dovede do zablude i poistovjećivanja pristupačnosti i bliskosti. A upravo takve situacije lako mogu da rezultiraju pogrešno shvaćenim tonom, nerazumijevanjem, ili narušavanjem profesionalnog autoriteta.

Zato je sa neformalnom komunikacijom mnogo lakše napraviti grešku i propust. Ona ipak zahtijeva izvjesno iskustvo, sposobnost procjene trenutka i sagovornika i ozbiljnu socijalnu inteligenciju.

Kvalitet komunikacije jednostavno ne zavisi od toga da li je formalna ili neformalna, već od profesionalne zrelosti, procjene, pažljivog slušanja, osjećaja za mjeru i sposobnosti da se u pravom trenutku pronađe pravi način.

Šta je po vama dominantni proces današnjice u poslovnom svetu, formalizacija komunikacije ili pak suprotno, težnja ka većem udelu neformalne komunikacije?

– Savremeni način komuniciranja sve manje funkcioniše po principu stroge distance i stiče se utisak da dominira težnja ka neformalnijoj komunikaciji. I to je u redu i lično mi je takav stil blizak, jer ako se koristi na pravi način, može da doprinese osjećaju autentičnosti govornika.

Sa druge strane, moj utisak je da nažalost ne postoji još uvijek dovoljno razvijena svijest u javnom prostoru da kada govorimo o neformalnoj komunikaciji ne mislimo na komunikaciju iz dnevne sobe, kancelarije, ili sa ulice. Neformalna komunikacija kao dio jasno i strateški strukturirane i vođene komunikacije sa korisnicima i publikom, ili kao sastavni dio autentičnosti komunikatora ima moju apsolutnu prodrsku. Međutim, neformalna komunikacija koja ne poštuje publiku, osnovne principe etike i javni prostor nikako.

Koji tip komunikacije je po vama uspešniji i dugoročno daje bolje rezultate?

– Uspješnost komunikacije i njeni efekti ne zavise dominantno samo od toga koji ste stil izabrali. To je kompleksan proces, koji zahtijeva vrijeme, ozbiljno promišljanje i pripremu.

Najjednostavnije rečeno, uspješna komunikacija je ona koja uspije da iskaže profesionalni autoritet i integritet, kojoj se vjeruje i koja ne komunicira samo informaciju, već ostavlja utisak. Veoma je važno da bude dosljedna, pravovremena, planirana i strateški osmišljena. Ako imamo sve te preduslove, način na koji ćemo nešto iskomunicirati je stvar procjene trenutka, osobe, prilike.

Koji tip komunikacije vi lično više preferirate?

– Najbolje se osjećam u komunikaciji koja je profesionalna i zasnovana na uzajamnom poštovanju, ali neopterećena formom. Po prirodi sam pristupačna i neformalna, ali ozbiljna, i vremenom sam razvila osjećaj da procijenim i sagovornika i trenutak i tome prilagodim svoj pristup i način komunikacije.

Volim kada razgovor ima kulturu, jasnoću i poštovanje, ali i dovoljno prirodnosti da se ljudi zaista čuju i razumiju, bez suvišnih barijera. Nikada nisam vjerovala da se poštovanje gradi strogim pristupom, kroz titulu i insistiranje na hijerarhiji, ili pretjeranu formalnost Mislim da je danas najveća vrijednost znati zadržati autoritet bez distance.

Zaposleni ste kao izvršna direktorica crnogorskog ogranka Represent Systema. Represent System ima dugu tradiciju i kao organizacija i kao učesnik u industriji tržišnih komunikacija. Kako ocenjujete njegovu otvorenost za neformalnu komunikaciju, kako unutar organizacije, tako i prema klijentima?

– Represent System je komunikacijski brend sa dugom i ozbiljnom tradicijom i reputacijom koja se posvećeno i strateški gradila godinama. Ipak, ono što ga i danas drži u samom vrhu sistemskih regionalnih komunikacija jeste upravo ta sposobnost brze transformacije i integrisanja savremenih komunikacijskih tokova u svakodnevni rad. Ako ne pratimo trednove, onda ih kreiramo, trudeći se da uvijek budemo jedan korak ispred.

Ipak, najveći kapital i najveća vrijednosti Represent Systema su ljudi i zato, paralelno sa razvojem novih usluga, vrijedno i posvećeno radimo na internim komunikacijama koje počivaju upravo na principima otvorenosti, fleksibilnosti i uzajamnog poštovanja.

Agencijski posao je takav da dozvoljava neformalnu komunikaciju i kulturu koja je malo fleksibilnija i otvorenija, ali se nikada ne zloupotrebljava.

Da li možete da primetite razliku u komunikaciji između Representa u Podgorici i Representa u Beogradu?

– Kao dio jednog velikog i uređenog sistema kakav je Represent System, naravno da njegujemo zajedničke korporativne vrijednosti, radnu etiku i kulturu. Ipak, svako tržište je drugačije i nije realno, a ni prirodno, da na identičan način komuniciramo u Beogradu, Sarajevu, Skoplju i Podgorici. U tom smislu, sve regionalne kancelarije imaju potpunu autonomiju u načinu rada, komunikacije, promocije i rada sa ljudima, dok god se u svakom od pomenutih segmenata držimo krovnih sistemskih vrijednosti. Tu nema kompromisa i različitih interpretacija.

U kojoj vrsti kompanija (i po veličini i po delatnosti) neformalna komunikacija „po difoltu“ pronalazi plodno tle?

– Iz ličnog iskustva, neformalna komunikacija najprirodnije diše u mikro i malim kompanijama, gdje brojnost ljudi i velika međusobna fokusiranost neminovno utiču i na kreiranje neformalnije atmosfere i komunikacije. U takvim kolektivima se najbrže i najlakše brišu hijerarhijske podjele i komunikacija je po prirodi intenzivnija. Ipak, veoma često sam stil komunikacije zavisi od lidera i njegovog razmišljanja o tome kakva kultura treba da preovladava, pa tako sve češće možemo vidjeti primjere velikih organizacija i korporacija koje promovišu upravo takav komunikacijski stil.

Pozovite naše čitaoce da prisustvuju CIM Forumu koji će biti održan od 28. do 31. maja u Kotoru i panelu čiji ste vi učesnik

– Samo pet godina od osnivanja, CIM je izgradio brend koji govori sam za sebe i o sebi. Dovoljno je samo reći CIM i svi koji razumiju značaj kreativnih industrija ne samo u Crnoj Gori, nego u regionu, znaju gdje treba da budu od 28. do 31. maja. Ako pak ima oni koji iz nekog razloga to nisu uradili, imam da poručim samo jedno.

Dođi da čuješ kako ideje drugačije zvuče kada se podijele među kotorskim zidinama, zašto se najljepše misli na pjenu od mora i da uz malo pjesme i malo više priče pod kotorskim suncem „pređemo na ti”.

 

Autor: Nenad Danilović
Izvor: Advertiser Serbia