Internet

Da li nas mobilni telefoni špijuniraju?

Internet

Za ovaj fenomen odgovorni su razmena informacija između uređaja i praćenje navika kupovine. Kompanija Kaspersky detaljno objašnjava ovu situaciju.

 

Kada se prijatelji okupe i razgovaraju o određenoj temi, često otkriju da se ubrzo na društvenim mrežama pojavljuju oglasi u vezi sa tim privatnim razgovorom. Ova situacija koja se često ponavlja dovela je do spekulacija da mobilni telefoni slušaju razgovore kako bi personalizovali oglašavanje. Međutim, u ovom fenomenu nema ničeg zlokobnog. Stručnjaci kompanije Kaspersky razotkrivaju ovu ideju i nude savete kako da zaštitite svoju privatnost, ako se osećate neprijatno zbog te situacije.

Utisak koji mnogi ljudi imaju da njihov mobilni telefon sluša razgovore kako bi im potom prilagodio reklame na mreži prvenstveno je posledica dva faktora: praćenje navika na mreži i razmena preferencija između uređaja u blizini.

Praćenje onlajn navika se kontinuirano sprovodi dok su korisnici povezani na internet. Ovo uključuje veb stranice koje posećuju, proizvode koje pregledaju i kupuju, pretrage koje sprovode, sadržaj koji im se sviđa na društvenim medijima, pa čak i lokaciju zabeleženu preko GPS-a na njihovom uređaju. Ove informacije omogućavaju kompanijama da saznaju više o interesovanjima i preferencijama korisnika i daju personalizovane preporuke. Na primer, ako pretražujete pešačke staze, verovatno ćete na kraju videti oglase za putovanja do mesta gde je pešačenje popularno, čak i ako niste posebno pretraživali tu konkretnu lokaciju.

Međutim, pravi krivac iza mita da mobilni telefoni špijuniraju razgovore je mogućnost deljenja preferencija između obližnjih uređaja. Drugim rečima, pametni telefoni imaju funkciju koja im omogućava da međusobno razmenjuju informacije o navikama kupovine. Baš kao što ljudi dele informacije kada razgovaraju, uređaji rade isto to, sa ciljem da poboljšaju personalizaciju onlajn ponuda.

Vredi napomenuti da ova razmena nije povezana sa vlasnikom mobilnog telefona, već sa internet registracijskim brojem (IP) uređaja. To znači da lični podaci ne „cure“. Tehnički gledano, ono što se prenosi su „metapodaci“ koji ne dozvoljavaju identifikaciju uključenih pojedinaca.

„Svakog dana pretražujemo ili konzumiramo onlajn sadržaj, a ova razmena između uređaja se dešava stalno. Međutim, mi to ne primećujemo kada su u pitanju opšte teme, jer pretpostavljamo da je to samo masovno oglašavanje. Međutim, ovo privlači našu pažnju kada razgovaramo o određenoj temi, kao što je npr. putovanje u neobičnu zemlju ili određeni proizvod ili usluga, a zatim vidimo oglase o tome. Ovi specifični slučajevi stvaraju percepciju da je mobilni telefon slušao razgovor“, objašnjava Leandro Kuoco, bezbednosni analitičar za Latinsku Ameriku u kompaniji Kaspersky.

On preporučuje nadgledanje aplikacija koje aktivno prate ponašanje ili interakcije pri korišćenju interneta. Da biste to uradili, jednostavno proverite dozvole za svaku aplikaciju i onemogućite funkcije koje se smatraju invazivnim. Ako želite da ograničite deljenje ličnih podataka, možete da proverite podešavanja telefona da biste sprečili aplikacije da pristupe (i dele sa trećim stranama) podacima o vašoj istoriji pretraživanja ili kupovnim navikama.

Da biste poboljšali svoju privatnost na mreži, kompanija Kaspersky preporučuje:

  • Koristite inkognito režim: Ako ne želite da prilagođavate celu konfiguraciju ili samo želite da sakrijete istoriju određenih veb lokacija, možete da koristite inkognito režim. Na ovaj način, pregledač neće čuvati informacije o stranicama koje posećujete, kao i kolačiće, lozinke itd. Pored toga, inkognito režim vam omogućava da nastavite da koristite standardne kartice i neće izbrisati informacije koje je pregledač već sačuvao.
  • Blokirajte veb praćenje: Još jedan način da izbegnete praćenje je korišćenje posebnih programa i ekstenzija, kao što je popularni AdBlock Plus, koji takođe sprečava društvene mreže da prate vašu aktivnost (ovu funkciju morate omogućiti u podešavanjima). Takođe možete dobiti listu svih alata za praćenje koji su podrazumevano blokirani. Proizvodi kompanije Kaspersky već nude zaštitu od veb praćenja.
  • Naviknite se na korišćenje VPN alata: Virtuelna privatna mreža (VPN) je neophodna alatka za korisnike koji se povezuju na različite Wi-Fi mreže. Neke usluge su besplatne, dok se druge plaćaju. Ponekad je bolje uložiti u sajber bezbednost nego izgubiti sve vredne informacije.

 

Footo: pixabay

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Više u Internet

Popularni sajt za preuzimanje PC alata distribuirao malver tokom 19 sati

Advertiser Serbia15. април 2026.

Više od milion bankarskih naloga kompromitovano – finansijske pretnje se preusmeravaju ka krađi akreditiva

Advertiser Serbia9. април 2026.

Državni i industrijski sektor primarne mete sajber kriminalaca u 2025. godini

Advertiser Serbia8. април 2026.

Istraživanje kompanije Kaspersky otkriva da 84% korisnika digitalno čuva osetljive podatke

Advertiser Serbia1. април 2026.

Neće vas nasmejati – nateraće vas da patite: Kaspersky otkriva CrystalX RAT koji krade podatke i ismeva svoje žrtve

Advertiser Serbia1. април 2026.

Nedostatak kvalifikovanog kadra u oblasti sajber-bezbednosti među ključnim preprekama za suzbijanje rizika u lancu snabdevanja

Advertiser Serbia19. март 2026.

DIDS 2026: „Novi horizonti“ – Da li su vaši domeni spremni za svet kojim upravlja veštačka inteligencija?

Advertiser Serbia18. март 2026.

PULSEC trendovi 2026: Radno vreme „špic“ za sajber napade, AI preuzima ulogu napadača

Advertiser Serbia17. март 2026.

Trojanac GoPix napada klijente finansijskih institucija

Advertiser Serbia17. март 2026.

Aplikacije za mentalno zdravlje: podrška, ali po koju cenu

Advertiser Serbia13. март 2026.

YouTube u 2025. godini prihodovao 40,4 milijarde dolara od reklama, nadmašivši holivudske studije

Advertiser Serbia11. март 2026.

DIDS 2026 donosi novo istraživanje o domenima: kako firme u Srbiji grade svoje internet prisustvo

Advertiser Serbia9. март 2026.

Broj napada bankarskih trojanaca na pametne telefone porastao za 56% u 2025. godini

Advertiser Serbia5. март 2026.

Napadi na lanac snabdevanja na vrhu liste pretnji sa kojima su se kompanije suočile u proteklih 12 meseci

Advertiser Serbia4. март 2026.

Panel diskusija „Lokalac na internetu“: Kada digitalne platforme postanu pokretač stvarnih promena

Advertiser Serbia2. март 2026.
×