Analize

Rojtersov godišnji izveštaj: Facebook manje popularan, ali i dalje najvažniji za širenje vesti; Rastu Instagram i WhatsApp

Analize

Smatra se da je izveštaj Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva bez premca po sveobuhvatnosti i kvalitetu

 

Na Samitu globalne uredničke mreže (Global Editors Network Summit) u Atini krajem protekle nedelje je predstavljen novi godišnji izveštaj Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva – Izveštaj o informativnim sadržajima u digitalnim medijima (Digital News Report – DNR) za 2019. godinu.

Rađen na ukupnom statističkom uzorku od 75.000 osoba u 38 zemalja sveta, u kombinaciji sa kvalitativnim istraživanjima i dubinskim intervjuima, smatra se da je ovaj izveštaj u oblasti korišćenja vesti na internetu bez premca po sveobuhvatnosti i kvalitetu. Iako Srbija nije obuhvaćena, talasi svakog digitalnog trenda zapljusnu i obale našeg medijskog ostrva i glavni zaključci i rezultati vrlo su relevantni i za nas, ili će to uskoro biti.

Nije izvesno da li će Srbija biti pokrivena ovim izveštajem u skorije vreme. Istraživanja i ankete sprovode se u zemljama koje se u vrlo širokom smislu smatraju demokratskim, ili se bar porede sa društvima sa demokratskom tradicijom, u koje nesumnjivo spadamo.

U Brazilu se 85 odsto korisnika slaže sa konstatacijom da ih brine šta je stvarno, a šta lažno na internetu. Zabrinutost je visoka i u Britaniji (70%) i Sjedinjenim Državama (67%), ali je mnogo manja u Nemačkoj (38%) i Holandiji (31%)

U isto vreme, Internet World Stats, čije podatke o „internet penetraciji“ koristi ovo istraživanje, kaže da je taj procenat kod nas sasvim uporediv sa zemljama obuhvaćenim izveštajem (72,4 odsto za 2018. godinu, što je podatak blizu procenta individualnih korisnika interneta Republičkog zavoda za statistiku – 73,4 odsto), što je metodološki neophodan uslov. Izveštaj za Indiju, na primer, izdvojen je iz DNR upravo zbog ovog uslova (40,9%).

Poseban kvalitet ovog izveštaja leži u činjenici da se metodologija i sadržaj svake godine menjaju u skladu sa trendovima informisanja putem digitalnih platformi. Ove godine to su svakako porast populizma, političke i ekonomske nestabilnosti, zabrinutost zbog digitalnih giganata na tržištu i njihovog uticaja na društva. U isto vreme, u izveštaju se ove godine reagovalo na ranije sopstvene podatke i mnogo detaljnije su obrađene informativne i medijske navike mladih, pošto se pokazalo da su drastično različite od onih kod starijih korisnika digitalnog informisanja. Pitanje pada poverenja u medije, kao posledice pristrasnih agendi na internetu (klikbejt, razni oblici lažnih vesti i sl.), pretvorilo se u pitanje: „(…) Kako isporučiti uravnoteženo i fer informisanje u digitalnoj eri?“ – kako ga u predgovoru ovogodišnjeg istraživanja postavlja Rasmus Klais Nilsen, direktor Rojtersovog instituta za proučavanje novinarstva.

Istraživanje možete preuzeti sa veb-sajta Instituta, ali je količina prikupljenih podataka tolika da pozamašnih 156 strana objavljenog istraživanja ni iz daleka ne obuhvata sve.

—————————————————————————–
Studija o navikama i potrebama medijske publike u Srbiji će biti predstavljeno na konferenciji Media Talks (25. i 26. juna u Beogradu) u okviru projekta za jačanje okruženja za održivost medija USAID-a.

To će biti prvo takvo temeljno istraživanje u Srbiji, čiji će rezultati biti javni i svima na raspolaganju, a mnogi podaci (posebno oni o plaćenim sadržajima) moći će da se uporede sa istraživanjem Rojtersovog instituta čiji sažetak najvažnijih nalaza sledi:

– Uprkos naporima medijske industrije, porast broja osoba koje plaćaju za bilo kakve vesti na internetu – bilo kroz pretplatu, članstvo ili donacije – veoma je mali. Porast je vezan za šačicu zemalja, uglavnom skandinavskih (Norveška 34%, Švedska 27%), dok u Sjedinjenim Državama ostaje isti (16%).

– Čak i u zemljama sa većim učešćem plaćenog sadržaja ogromna većina je pretplaćena na samo jedan portal sa vestima – što sugeriše dinamiku tipa „pobednik nosi sve“. Ohrabrujuće je što se većina pretplati na godinu dana, a ne jednokratno, na mesec dana.

– U nekim zemljama se možda ustanovljava pretplatnički zamor, sa većinom korisnika koji se odlučuju da svoj budžet radije troše na zabavu (Netflix/Spotify) nego na vesti. Kako mnogi korisnici vide vesti kao „obavezu“, izdavači će možda imati problema da uvećaju tržište za skupe pretplate na individualne medijske proizvode. Kako sve više izdavača uvodi modele plaćanja, preko dve trećine (70%) uzorka u Norveškoj i polovina u Sjedinjenim Državama sada nailazi na jednu ili više prepreka nedeljno kada nastoje da čitaju vesti na internetu.

– U mnogim zemljama ljudi provode manje vremena na Facebook-u, a više na alternativnim mrežama (WhatsApp i Instagram) nego prošle godine. Ipak, malo korisnika potpuno napušta Facebook i on ostaje najvažnija društvena mreža za vesti.

– Društvena komunikacija o vestima postaje sve privatnija kako aplikacije za poruke rastu, i to svuda u svetu. WhatsApp je postao primarna mreža za diskusiju i deljenje vesti u zemljama van Zapada, kao što su Brazil (53%), Malezija (50%) i Južna Afrika (49%).

– U ovim zemljama verovatnije je da će korisnici biti članovi veće WhatsApp grupe sa osobama koje ne poznaju nego na Zapadu. To je trend koji pokazuje kako aplikacije za poruke mogu da se koriste za lako masovno deljenje informacija, što potencijalno ohrabruje i deljenje dezinformacija. Javne i privatne Facebook grupe koje diskutuju o vestima postale su popularne u Turskoj (29%) i Brazilu (22%), ali su u mnogo manjoj upotrebi u zapadnim zemljama, kao što su Kanada (7%) i Australija (7%).

– Zabrinutost u vezi sa dezinformacijama i pogrešnim informacijama ostaje visoka uprkos naporima platformi i izdavača da izgrade poverenje korisnika. U Brazilu se 85 odsto korisnika slaže sa konstatacijom da ih brine šta je stvarno, a šta lažno na internetu. Zabrinutost je visoka i u Britaniji (70%) i Sjedinjenim Državama (67%), ali je mnogo manja u Nemačkoj (38%) i Holandiji (31%).

– U svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem prosečan nivo poverenja u vesti opao je za ukupno dva procenta i sada je na 42 odsto, a manje od polovine (49%) kaže da veruje medijima koje koriste. U Francuskoj je nivo poverenja pao na samo 24 odsto (pad od 11 procentualnih poena) u prošloj godini, otkako su mediji došli pod udar zbog izveštavanja o pokretu „žutih prsluka“. Poverenje u vesti do kojih se dolazi pretragom (33%) i u društvene mreže ostaje stabilno, ali ekstremno nisko (23%).

 
Autor: Branko Čečen
Izvor: Cenzolovka, NUNS

Kliknite da postavite komentar

You must be logged in to post a comment Login

Postavite

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Više u Analize

NIN.rs ostvario milionsku posetu

Advertiser Serbia19. март 2024.

Rast internet kupovine u Srbiji

Advertiser Serbia18. март 2024.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 04. do 10. marta 2024

Advertiser Serbia13. март 2024.

Prvi program RTS-a i dalje najgledaniji – u februaru svakodnevno uz RTS 1 više od 2.600.000 gledalaca

Advertiser Serbia5. март 2024.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 22. do 28. januara 2024

Advertiser Serbia31. јануар 2024.

Gledanost TV programa s nacionalnom pokrivenošću u 2023

Advertiser Serbia26. јануар 2024.

RATEL benchmark mobilnih mreža

Advertiser Serbia25. децембар 2023.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 20. do 26. novembra 2023

Advertiser Serbia29. новембар 2023.

Gledanost televizije u oktobru 2023

Advertiser Serbia27. новембар 2023.

Dan bez interneta u svetu koštao bi 43 milijarde dolara

Advertiser Serbia6. новембар 2023.

RTS: U oktobru uz Prvi program svakodnevno dva i po miliona gledalaca

Advertiser Serbia2. новембар 2023.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 23. do 29. oktobra 2023

Advertiser Serbia1. новембар 2023.

Glovo obeležava Svetski dan paste

Advertiser Serbia25. октобар 2023.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 16. do 22. oktobra 2023

Advertiser Serbia23. октобар 2023.

Sedmični pregled gledanosti televizije od 2. do 8. oktobra 2023

Advertiser Serbia9. октобар 2023.